Račun za struju zna neugodno iznenaditi i kad se čini da u kući ništa ne radi više nego inače. Nekoliko hladnijih dana, dulje tuširanje ili češće sušenje rublja dovoljno je da potrošnja osjetno poraste.
Najveći potrošači uglavnom nisu mali uređaji koje stalno uključujemo, nego oni koji griju, hlade ili rade mnogo sati. Točan redoslijed ovisi o kućanstvu: ako se grijete na struju, grijanje će gotovo sigurno biti ispred hladnjaka. Ako grijanje plaćate zasebno, električni bojler može preuzeti prvo mjesto.
Prvo provjerite što zapravo plaćate
Snaga uređaja, izražena u vatima, nije isto što i potrošnja. Grijalica snage 2.000 W koja punom snagom radi tri sata potroši 6 kWh. Za usporedbu, deset LED žarulja od 8 W tijekom pet sati potroši ukupno 0,4 kWh.
Trošak možete okvirno izračunati tako da potrošene kilovatsate pomnožite s cijenom po kWh sa svojeg računa. Ako za primjer uzmemo 0,15 eura po kWh, navedenih 6 kWh stoji oko 0,90 eura. To nije univerzalna cijena: tarifa, naknade i način obračuna mogu promijeniti konačan iznos.
1. Električne grijalice i uređaji za grijanje prostora
Prijenosne grijalice, konvektori i uljni radijatori često imaju snagu između 1.500 i 2.500 W. Lako ih je uključiti „samo malo”, a zatim zaboraviti da rade cijelo poslijepodne.
Grijalica od 2 kW koja stvarno grije pet sati dnevno potroši 10 kWh, odnosno oko 300 kWh tijekom 30 dana. Uređaji s termostatom ne griju nužno cijelo vrijeme, pa stvarna potrošnja ovisi o temperaturi, izolaciji i veličini prostorije.
Zatvarajte vrata prostorije koju grijete, oslobodite prostor oko radijatora i zamijenite dotrajale brtve na prozorima. Nemojte pokrivati grijalicu niti je spajati na neodgovarajući produžni kabel. Klima-uređaj s dizalicom topline u mnogim uvjetima za jednaku količinu topline troši manje struje od obične električne grijalice.
2. Električni bojler
Bojler troši energiju na zagrijavanje nove hladne vode, ali i na održavanje temperature vode u spremniku. U kućanstvu s nekoliko članova i svakodnevnim tuširanjem lako postane jedan od najvećih potrošača.
Za zagrijavanje 80 litara vode s 15 na 60 °C potrebno je približno 4,2 kWh, bez toplinskih gubitaka. Zato duljina tuširanja i količina potrošene tople vode znače više od same lampice koja pokazuje da bojler radi.
Popravite slavinu koja kaplje i razmislite o štedljivoj ručici tuša. Temperatura oko 60 °C čest je izbor za spremničke bojlere, ali pratite upute proizvođača i preporuke za zaštitu od legionele. Nemojte trajno spuštati temperaturu na mlako radi uštede. Ako imate dvotarifno brojilo, zagrijavanje tijekom niže tarife može smanjiti trošak, uz dovoljno tople vode za dnevne potrebe.
3. Sušilica rublja
Sušilica je praktična, osobito zimi, ali razlike među modelima mogu biti velike. Stariji modeli s električnim grijačem po ciklusu mogu potrošiti približno 3 do 5 kWh, dok modeli s dizalicom topline često troše osjetno manje. Točne vrijednosti provjerite na energetskoj oznaci i u uputama.
Rublje prije sušenja dobro centrifugirajte, na najvećem broju okretaja koji tkanina dopušta. Ručnici i posteljina zadržavaju mnogo vode, pa se taj korak posebno isplati.
Očistite filtar dlačica nakon svakog ciklusa, a izmjenjivač topline održavajte prema uputama. Nemojte pretrpavati bubanj: rublje se tada sporije suši. Kad vrijeme i prostor dopuštaju, dio rublja osušite na stalku, uz provjetravanje kako se vlaga ne bi zadržavala u stanu.
4. Klima-uređaj
Klima može znatno povećati račun ako ljeti radi cijeli dan uz otvorene prozore ili ako zimi pokušava zagrijati slabo izoliran prostor. Njezina električna potrošnja nije jednaka deklariranoj snazi hlađenja ili grijanja, što je česta zabuna.
Ljeti pokušajte s postavkom od 25 do 26 °C, ako vam je ugodno, umjesto s vrlo niskom temperaturom. Spustite rolete prije nego što sunce zagrije stakla, zatvorite prozore tijekom rada i redovito čistite filtre.
Nemojte postavljati 18 °C u nadi da će prostor zato brže postići ugodnih 25 °C. Takva postavka često samo dovede do nepotrebnog prehlađivanja.
5. Hladnjak i zamrzivač
Nemaju veliku trenutačnu snagu poput grijalice, ali uključeni su cijele godine. Stariji uređaj, oštećena brtva ili debeo sloj leda mogu osjetno povećati ukupnu potrošnju.
Hladnjak uglavnom držite na oko 4 °C, a zamrzivač na −18 °C. Niže postavke najčešće nisu potrebne. Ostavite prostor za ventilaciju prema uputama proizvođača i nemojte uređaj smjestiti tik uz pećnicu ili radijator.
Provjerite prianja li brtva vrata i odledite zamrzivač ako model zahtijeva ručno odleđivanje. Ostatke jela rasporedite u pliće posude kako bi se brže ohladili i pravodobno ih spremite u hladnjak.
Najprije mjerite, zatim mijenjajte navike
Prije kupnje novog uređaja usporedite potrošnju u kWh, a ne samo iznose računa. Provjerite i je li račun temeljen na očitanju ili procjeni.
Za utične uređaje može pomoći mjerač potrošnje odgovarajuće nazivne snage, korišten prema uputama. Hladnjak pratite nekoliko dana, a sušilicu kroz nekoliko ciklusa. Tako ćete lakše vidjeti gdje odlazi struja. Najkorisnija promjena nije nužno gašenje svake lampice, nego kraći rad uređaja koji najviše troši.
