Ako vas svako jutro na prozorima dočekaju kapljice vode, a donji rub stakla morate brisati krpom, najčešće nije problem u samom prozoru. U stanu se tijekom noći nakupi više vodene pare nego što je zrak, u dodiru s hladnim staklom, može zadržati. Para se tada pretvara u sitne kapljice.
To je osobito često zimi, nakon ugradnje nove stolarije i u spavaćim sobama sa zatvorenim vratima. Povremeno orošavanje nakon tuširanja ili kuhanja nije neobično. No voda koja se pojavljuje svakog jutra, mokre prozorske klupice i tamne točkice oko okvira znak su da treba promijeniti nekoliko navika, a ponekad provjeriti i stanje zgrade.
Najčešći uzrok: puno vodene pare, premalo izmjene zraka
Disanjem, kuhanjem, tuširanjem i sušenjem rublja svakodnevno unosimo vlagu u zrak. Dvije osobe koje cijelu noć spavaju u zatvorenoj sobi dovoljne su da se vlažnost osjetno poveća. Ako je staklo hladno, upravo će se na njemu vlaga prvo pokazati.
Nova PVC ili aluminijska stolarija često učini problem vidljivijim jer bolje brtvi od stare. To ne znači da je loša, nego da više nema nekontroliranog strujanja zraka kroz procjepe. Izmjenu zraka sada treba osigurati provjetravanjem ili odgovarajućim sustavom ventilacije.
Ipak, nije svaka vlaga posljedica zatvorenih prozora. Mrlja koja se povećava nakon kiše, mokar zid uz cijev ili ljuštenje žbuke pri podu mogu upućivati na prodor vode, curenje ili vlagu iz tla.
Prvo provjerite gdje se voda pojavljuje
Prije nego što kupite odvlaživač, pogledajte na kojoj je strani stakla kondenzacija. Ako se može obrisati iz prostorije, riječ je o vlazi iz unutarnjeg zraka.
Orošavanje s vanjske strane može se pojaviti na dobro izolirajućim prozorima i samo po sebi ne znači kvar. Ako je vlaga između stakala i ne možete je obrisati ni izvana ni iznutra, moguć je gubitak nepropusnosti izolacijskog stakla. Tada provjetravanje neće riješiti problem i treba se javiti serviseru stolarije.
Izmjerite vlagu umjesto da nagađate
Mali digitalni higrometar obično stoji desetak do dvadesetak eura i koristan je prvi korak. Postavite ga dalje od radijatora, prozora i pare iz kuhinje te pratite očitanja nekoliko dana, posebno ujutro i navečer.
U grijanim prostorijama najčešće je razumno ciljati relativnu vlažnost oko 40 do 60 posto. Tijekom hladnih dana može biti potrebno držati se bliže donjem dijelu tog raspona, osobito ako su prozori ili zidovi slabije izolirani.
Ako uređaj redovito pokazuje više od 60 posto, počnite smanjivati izvore vlage i poboljšajte provjetravanje. I pri nižoj izmjerenoj vlažnosti vrlo hladan kut zida može ostati mjesto na kojem se stvara kondenzacija.
Provjetravajte kratko, ali širom otvorenih prozora
Ujutro nakon ustajanja otvorite prozor širom na pet do deset minuta. Ako raspored stana dopušta, napravite propuh otvaranjem prozora na suprotnim stranama. Za hladnog i vjetrovitog vremena često je dovoljno i kraće.
Ponovite provjetravanje nakon kuhanja, tuširanja i navečer prije spavanja. Prozor ostavljen satima na kip može nepotrebno hladiti zidove oko otvora, a izmjena zraka često je slabija nego pri kratkom, potpunom otvaranju.
Tijekom provjetravanja privremeno smanjite grijanje. Nakon zatvaranja prozora vratite uobičajenu postavku.
Zaustavite vlagu tamo gdje nastaje
Dok kuhate, koristite poklopce i uključite napu. Provjerite odvodi li ona zrak van ili ga samo provlači kroz filtar i vraća u prostoriju. Napa s recirkulacijom ne uklanja vodenu paru iz stana.
Nakon tuširanja uključite ventilator ili otvorite kupaonski prozor. Vrata kupaonice držite zatvorenima dok se vlažan zrak odvodi, umjesto da para odlazi u hladniji hodnik i spavaće sobe.
Sušenje rublja u dnevnoj sobi čest je skriveni izvor problema. Ako nemate drugu mogućnost, stalak stavite u prostoriju koju možete provjetravati, odmaknite ga od zida i pratite vlagu. Nemojte mokrom odjećom prekrivati radijatore.
Omogućite toplom zraku da dođe do prozora i zidova
Guste zavjese preko radijatora i predmeti nagurani uz staklo ometaju strujanje toplog zraka. Oslobodite prostor iznad radijatora i nemojte potpuno zatvarati prozorsku nišu teškim zastorima.
Velike ormare uz hladan vanjski zid odmaknite barem pet do deset centimetara. Povremeno pogledajte iza njih, osobito u kutovima. Ondje se plijesan može razvijati prije nego što je primijetite u ostatku sobe.
Izbjegavajte i potpuno isključivanje grijanja u jednoj prostoriji dok iz toplijeg dijela stana u nju ulazi vlažan zrak.
Što napraviti s vodom i plijesni
Kapljice svako jutro obrišite upijajućom krpom, uključujući donji rub okvira i brtve. Krpu zatim osušite; nemojte je ostaviti mokru na klupici.
Male površinske tragove plijesni čistite sredstvom namijenjenim toj podlozi, prema uputama proizvođača, uz rukavice i provjetravanje. Ne miješajte sredstva za čišćenje, osobito ona s klorom s kiselinama ili amonijakom. Veće površine, ponavljanje plijesni ili oštećena žbuka razlog su za stručnu procjenu.
Odvlaživač može pomoći ako se rublje mora sušiti unutra ili je stan teško provjetriti. Male posudice s granulama prikladnije su za ormare nego za cijelu sobu, a nijedan uređaj ne može popraviti curenje ili hladan građevinski spoj.
Krenite od tjedan dana mjerenja, jutarnjeg provjetravanja i smanjenja pare pri kuhanju i tuširanju. Ako se orošavanje ne smanjuje, ili zidovi ostaju mokri, vrijeme je za pregled ventilacije, stolarije i mogućih prodora vode. Cilj nije samo suho staklo, nego stan u kojem se vlaga ne zadržava.
