Televizor ugasiš daljinskim, računalo prebaciš u stanje mirovanja, a igraća konzola ostane spremna za sljedeće uključivanje. Sve izgleda ugašeno, ali dio uređaja i dalje troši struju. Pojedinačno je to često sitan iznos. Kad ih se po stanu nakupi desetak, vrijedi provjeriti što zapravo ostaje uključeno.
Ne znači da svaku večer treba obilaziti utičnice i izvlačiti sve kabele. Više koristi ima od toga da pronađeš nekoliko uređaja koji nepotrebno rade satima i promijeniš njihove postavke ili način isključivanja.
Koliko zapravo troši stanje pripravnosti?
Uređaj u stanju pripravnosti nije potpuno isključen. Napaja dio elektronike kako bi mogao reagirati na daljinski upravljač, prikazivati sat, održavati mrežnu vezu ili preuzimati ažuriranja.
Mnogi noviji uređaji u osnovnom stanju pripravnosti troše manje od jednog vata. Stariji uređaji, određeni televizijski prijamnici i uređaji s aktivnim mrežnim funkcijama mogu trošiti nekoliko vata, a neki i znatno više. Zato nije dovoljno gledati samo svijetli li crvena lampica.
Važno je razlikovati i stanje pripravnosti od rada bez stvarne potrebe. Usmjerivač koji cijelu noć održava bežičnu mrežu nije u stanju pripravnosti, nego radi. Isto vrijedi za računalo koje je ostalo uključeno s ugašenim zaslonom. Takva potrošnja također ulazi u račun, ali uzrok nije isti.
Što to znači u eurima?
Račun je jednostavan: snagu u vatima pomnožiš s brojem sati i podijeliš s tisuću. Tako dobiješ potrošnju u kilovatsatima.
Ako neki uređaj troši 5 W tijekom 20 sati dnevno, dok ga ne koristiš, to je:
5 × 20 × 365 ÷ 1.000 36,5 kWh godišnje.
Uz ilustrativnu cijenu od 0,15 eura po kWh, godišnji trošak iznosi oko 5,50 eura. Stvarna cijena ovisi o tarifi, naknadama i ugovoru, pa za osobnu procjenu uzmi odgovarajuću cijenu sa svojeg računa. Fiksni dio računa neće se smanjiti isključivanjem uređaja.
Nekoliko uređaja koji zajedno nepotrebno vuku 20 W tijekom 20 sati dnevno potrošit će oko 146 kWh godišnje. Po istoj cijeni to je približno 22 eura. Nije golema ušteda, ali nije ni zanemariva ako se postiže jednim pritiskom na prekidač.
Prvo provjeri uređaje uz televizor
Iza televizora često se nalaze prijamnik operatera, igraća konzola, zvučni sustav i dodatni uređaj za gledanje sadržaja. Gašenjem televizora ne gase se nužno i ostali uređaji.
U postavkama potraži mogućnosti poput „štedljivi način rada”, „automatsko isključivanje” i „brzo pokretanje”. Isključivanje brzog pokretanja može smanjiti potrošnju, uz nešto dulje čekanje pri sljedećem paljenju.
Kod konzole provjeri ostaje li aktivno punjenje upravljača, preuzimanje igara ili mrežno povezivanje. Te su funkcije korisne kad ih trebaš, ali nema razloga da budu stalno uključene ako konzolu koristiš samo vikendom.
Izmjeri prije nego što počneš nagađati
Utični mjerač potrošnje postavlja se između zidne utičnice i uređaja. Jednostavni modeli često stoje otprilike 15 do 30 eura, a ponekad ih je moguće i posuditi.
Za malu potrošnju važno je odabrati mjerač koji dovoljno precizno očitava niske snage. Trenutačno očitanje može varirati, pa je korisnije ostaviti uređaj priključen preko noći ili cijeli dan i pogledati ukupnu potrošnju.
Mjerenje posebno ima smisla kod starijeg prijamnika, glazbene linije ili računala. Punjač za mobitel bez priključenog telefona obično troši vrlo malo, pa nije nužno prvi kandidat za uštedu.
Produžni kabel može olakšati stvar
Kvalitetan produžni kabel s prekidačem praktičan je za skupinu uređaja koje koristiš zajedno. Primjerice, televizor, zvučnike i dodatni uređaj za reprodukciju možeš isključiti na jednom mjestu.
Postavi ga tako da je prekidač lako dostupan, a ne zatrpan iza ormarića. Ako moraš svaki put pomicati namještaj, navika se vjerojatno neće održati.
Ne spajaj produžne kabele jedan u drugi i ne priključuj na isti razdjelnik snažne potrošače poput grijalice, kuhala i glačala. Provjeri dopušteno opterećenje i zamijeni kabel ako su utičnice labave, kućište oštećeno ili se spojevi zagrijavaju.
Što ne treba rutinski isključivati
Hladnjak, zamrzivač, alarmni sustav i medicinska oprema nisu kandidati za ovakvu uštedu. Usmjerivač također ostavi uključenim ako ti trebaju internetska telefonija, nadzorne kamere ili drugi povezani uređaji.
Kod televizora s OLED zaslonom provjeri upute: neki nakon gašenja provode održavanje zaslona i trebaju ostati priključeni. Pisač najprije ugasi njegovom tipkom, a tek zatim, ako proizvođač to dopušta, prekini napajanje. Računalu i konzoli također dopusti da završe gašenje i ažuriranja.
Ni pametna utičnica nije automatski ušteda jer i sama troši struju. Ima smisla za upravljanje većom skupinom potrošača, ali ne nužno za uređaj čija je potrošnja već vrlo mala.
Najpraktičnije je krenuti od jednog kutka stana. Pregledaj uređaje, prilagodi postavke i izmjeri ono što ti je sumnjivo. Zadrži promjene koje ne stvaraju gnjavažu. Cilj nije loviti svaku lampicu, nego prestati plaćati rad uređaja od kojeg nemaš nikakve koristi.
