Račun za struju najčešće ne povećava punjač ostavljen u utičnici, nego uređaji koji griju, hlade ili rade mnogo sati. Električna grijalica uključena svake večeri može potrošiti više od televizora, rasvjete i računala zajedno.
Ipak, ne postoji isti poredak za svako kućanstvo. U domu koji se grije na struju najveći potrošač obično je grijanje. Ondje gdje se prostor grije drugim energentom, više pozornosti zaslužuju električni bojler, sušilica rublja i stariji hladnjak.
Snaga uređaja nije isto što i potrošnja
Na naljepnici uređaja snaga je izražena u vatima, odnosno kilovatima. Potrošnja koju plaćamo iskazuje se u kilovatsatima, skraćeno kWh.

Računica je jednostavna: uređaj snage 2 kW koji punom snagom radi jedan sat potroši 2 kWh. Ako je ukupna cijena kilovatsata, primjerice, 0,15 eura, taj sat rada košta oko 0,30 eura. To je samo ilustracija: stvarni iznos ovisi o tarifi, naknadama i cijeni na vašem računu.
Važno je i koliko dugo uređaj doista grije ili hladi. Kuhalo za vodu ima veliku snagu, ali radi nekoliko minuta. Hladnjak troši manje u pojedinom trenutku, no uključen je cijelu godinu.
Električno grijanje: najveći trošak tijekom zime
Električni radijatori, konvektori i prijenosne grijalice često imaju snagu od 1.500 do 2.500 W. Grijalica od 2 kW koja stvarno grije pet sati dnevno potroši oko 300 kWh mjesečno. Ako je termostat povremeno isključuje, potrošnja će biti manja.
Najprije spriječite nepotrebno gubljenje topline. Provjerite brtve na prozorima i vratima, ne zaklanjajte radijatore namještajem i zatvarajte vrata prostorija koje ne grijete. Samoljepljiva brtvena traka razmjerno je jeftin zahvat, ali ne smije zatvoriti predviđene ventilacijske otvore.
Klima-uređaj koji grije kao dizalica topline obično troši znatno manje struje za istu količinu topline od obične električne grijalice. Učinak ipak ovisi o uređaju, vanjskoj temperaturi i izolaciji prostora. Filtre čistite prema uputama proizvođača, češće tijekom intenzivne uporabe.

Električni bojler: tihi veliki potrošač
Bojler svakodnevno zagrijava vodu za tuširanje, pranje ruku i kuhinju. Potrošnja ponajviše ovisi o broju ukućana, duljini tuširanja, temperaturi vode i toplinskim gubicima spremnika.
Četveročlana obitelj s dugim tuširanjima može samo za toplu vodu potrošiti nekoliko stotina kilovatsati mjesečno. Štedljiva tuš-ručica i nekoliko minuta kraće tuširanje zato često donose veću korist od gašenja sitnih uređaja.
Temperaturu i eventualni program zaštite od legionele podesite prema uputama proizvođača; nemojte trajno držati spremnik na preniskoj temperaturi radi uštede. Kod tvrde vode dogovorite pregled i uklanjanje kamenca sa serviserom. Ako imate jeftiniju noćnu tarifu, provjerite može li se zagrijavanje sigurno vremenski podesiti.

Sušilica, perilica rublja i perilica posuđa
Kod ovih uređaja najveći dio energije odlazi na zagrijavanje vode ili zraka. Starija sušilica bez dizalice topline može potrošiti približno 3 do 5 kWh po ciklusu, dok su modeli s dizalicom topline uglavnom osjetno štedljiviji.
Rublje prije sušenja dobro centrifugirajte, ako tkanina to dopušta. Nakon svakog ciklusa očistite filtar dlačica, a izmjenjivač održavajte prema uputama. Začepljeni filtri produljuju sušenje.
Perilicu rublja pokrećite s primjereno napunjenim bubnjem. Za uobičajeno zaprljanu odjeću često je dovoljno 30 ili 40 °C, uz prikladan deterdžent. Više temperature ostavite za rublje i situacije koje ih zahtijevaju.
Kod perilice posuđa štedljivi program traje dulje, ali obično troši manje energije jer vodu zagrijava na nižu temperaturu. Posuđe ne treba prethodno prati pod toplim mlazom; dovoljno je ukloniti ostatke hrane.
Hladnjak i zamrzivač: manja snaga, neprekidan rad
Stariji hladnjak ili dodatni zamrzivač u toploj garaži mogu biti značajan godišnji trošak. Točnu usporedbu daje podatak o godišnjoj potrošnji na energetskoj oznaci, a ne samo energetski razred.
Hladnjak uglavnom držite na približno 4 °C, a zamrzivač na −18 °C. Ostavite propisani razmak za ventilaciju, provjerite prianjaju li brtve i ne stavljajte uređaj uz pećnicu ili radijator.
Ako model nije samoodmrzavajući, uklanjajte naslage leda prema uputama. Dodatni zamrzivač koji većinu godine čuva samo nekoliko vrećica hrane možda nije vrijedan stalne potrošnje.
Pećnica, ploča za kuhanje i sitni uređaji
Pećnica može osjetno povećati potrošnju ako radi svakodnevno. Isplati se odjednom peći više jela koja traže sličnu temperaturu. Za podgrijavanje jedne porcije mikrovalna je obično štedljivija od zagrijavanja cijele pećnice.
Na ploči koristite lonac odgovarajuće veličine i poklopac. U kuhalu zagrijte samo potrebnu količinu vode. Nemojte zagrijavati stan otvorenom pećnicom: neučinkovito je i nesigurno.
Kako pronaći vlastitog najvećeg potrošača
Zapišite koje uređaje koristite i koliko često. Utični mjerač potrošnje može pomoći kod hladnjaka, televizora ili računala, ali mora biti prikladan za opterećenje. Nije namijenjen proizvoljnom spajanju snažnih ili fiksno priključenih uređaja.
Krenite od grijanja, tople vode i uređaja koji rade svakodnevno. Promijenite jednu naviku, pratite brojilo ili potrošnju kroz nekoliko usporedivih tjedana pa procijenite rezultat. Tako ćete novac prvo usmjeriti ondje gdje stvarno odlazi, umjesto da štednju temeljite na punjaču koji je ostao u utičnici.