Obrišete crne točkice u kutu sobe, zid ponovno izgleda čisto, a za nekoliko tjedana sve se vrati. Možda ste promijenili i sredstvo za čišćenje, premazali mrlju ili odmaknuli ormar, ali problem nije nestao.
Kad se plijesan stalno vraća, čišćenje uklanja posljedicu, ne i uzrok. Najčešće treba provjeriti vlagu u zraku, temperaturu zidne površine i strujanje zraka. Ipak, ne treba unaprijed isključiti ni curenje cijevi, prodor kiše ili građevinski nedostatak.
Zašto baš kut sobe ili zid iza ormara?
Topao zrak može sadržavati više vodene pare od hladnog. Kad taj zrak dođe do dovoljno hladne površine, vlaga se kondenzira. To se lako vidi na prozoru, ali na zidu često nema vidljivih kapljica. Površina može biti dovoljno vlažna da plijesan raste, iako pod prstima djeluje suho.
Zato su najčešća mjesta vanjski kutovi, prostor oko prozora, zid iza velikog ormara i spojevi zida sa stropom. Ondje je površina često hladnija, a zrak slabije kruži. Uzrok može biti i toplinski most: dio konstrukcije koji gubi više topline od okolnih površina.
Prije novog ribanja izmjerite vlagu
Mali digitalni higrometar obično stoji oko 10 do 25 eura i korisniji je od nagađanja je li stan „previše vlažan”. Postavite ga dalje od radijatora, prozora i izravnog sunca.
Za početak pratite vrijednosti ujutro, nakon kuhanja i navečer tijekom barem tjedan dana. U većini stanova dobar je cilj relativna vlažnost između 40 i 60 posto. Zimi, uz vrlo hladne zidove, korisno je držati je bliže rasponu od 40 do 50 posto.
Ako uređaj često pokazuje više od 60 posto, najprije treba smanjiti količinu vlage u zraku. Ako su vrijednosti umjerene, a plijesan se uporno javlja na jednom mjestu, pozornost treba usmjeriti na hladnu površinu ili lokalni izvor vode.
Provjetravanje neka bude kratko i učinkovito
Prozor otvoren na kip cijeli dan zimi može nepotrebno ohladiti zid oko prozora. Bolje je nekoliko puta dnevno širom otvoriti prozore na pet do deset minuta, po mogućnosti napraviti propuh. Pri velikoj hladnoći dovoljno je i kraće.
Posebno provjetrite nakon tuširanja, kuhanja i ustajanja. U spavaćoj sobi tijekom noći nastaje dosta vlage zbog disanja, pa jutarnje provjetravanje ima smisla čak i kad se prozori nisu zamaglili.
U kupaonici koristite odsisni ventilator i ostavite ga uključenog još 15 do 20 minuta nakon tuširanja, ako proizvođač ne propisuje drukčije. Napa pomaže izbaciti vlagu samo ako odvodi zrak van. Model koji zrak vraća u kuhinju uglavnom uklanja mirise i masnoću, ali ne rješava vodenu paru.
Provjerite što svakodnevno dodaje vlagu
Sušenje jedne pune perilice rublja u dnevnoj sobi može znatno povisiti vlagu. Ako nemate balkon ili sušilicu, rublje sušite u prostoriji koju možete provjetravati, uz zatvorena vrata prema ostatku stana. Odvlaživač tada može pomoći, osobito zimi.
Električni odvlaživači često stoje od približno 150 eura naviše, ovisno o kapacitetu. Male posudice s upijajućim granulama mogu pomoći u ormaru, ali nisu zamjena za uređaj u vlažnoj sobi.
Pri kuhanju stavite poklopac na lonac. Nakon tuširanja obrišite staklo i pločice brisačem za vodu. To su sitnice, ali smanjuju količinu vode koja bi inače isparila u stan.
Dajte zidu prostora i održavajte toplinu
Veliki ormar nemojte priljubiti uz hladan vanjski zid. Ostavite barem pet do deset centimetara razmaka, a ako je moguće, postavite ga uz unutarnji zid. Ne zatrpavajte prostor iza namještaja kutijama.
Izbjegavajte potpuno negrijanu sobu u koju stalno ulazi topao i vlažan zrak iz ostatka stana. Umjerena, ujednačena temperatura obično je korisnija od povremenog snažnog grijanja. Ne prekrivajte radijatore teškim zavjesama ili namještajem.
Kada ipak treba sumnjati na zid ili instalacije?
Mrlja koja se pogoršava nakon kiše, ljuštenje žbuke, tragovi soli pri dnu zida ili stalno mokro područje uz cijev nisu samo pitanje provjetravanja. Isto vrijedi za vlažan strop ispod kupaonice ili krova.
Tada treba pregledati instalacije, fasadu, krov, oluke ili hidroizolaciju. Fotografirajte promjene i zabilježite kada se pojavljuju. Takve informacije majstoru često znače više od zida koji je upravo prebojen.
Čišćenje bez dodatnih problema
Manju površinsku plijesan na perivoj podlozi čistite uz rukavice, zaštitu očiju i dobro provjetravanje, prema uputama sredstva. Ne četkajte je na suho jer tako raspršujete spore. Nikada ne miješajte sredstva na bazi klora s octom, kiselinama ili amonijakom.
Natopljene tapete, oštećen gipskarton i drugi porozni materijali ponekad se moraju ukloniti, a ne samo prebrisati. Za zahvaćenu površinu veću od približno jednog četvornog metra, skriveno širenje ili ponavljanje unatoč mjerama, zatražite stručnu procjenu. Osobe s astmom ili oslabljenim imunitetom ne bi trebale same čistiti plijesan.
Boju protiv plijesni ostavite za kraj, nakon uklanjanja uzroka i potpunog sušenja. Najkorisniji prvi korak nije novi premaz, nego tjedan dana mjerenja vlage i promatranja: kada se mrlja javlja, što se u prostoriji događa i je li zid hladan ili stvarno mokar. To će pokazati treba li promijeniti navike, poboljšati ventilaciju ili pozvati majstora.
