Crne točkice uz prozorski okvir često prvo primijetimo kad razmaknemo zavjesu ili obrišemo staklo. Isprva izgledaju kao malo tvrdokornije prljavštine, ali nakon čišćenja ponovno se pojave. Ako se uz njih ujutro na staklu skupljaju kapljice vode, uzrok je najčešće kondenzacija.
Plijesan oko prozora nije samo estetski problem. Može oštetiti boju, žbuku i brtvene spojeve, a kod osjetljivih osoba izazvati ili pogoršati nadraženost dišnih puteva i simptome astme. Zato nije dovoljno povremeno izbijeliti mrlju. Treba otkriti zašto je to mjesto stalno vlažno.
Najčešći uzrok: vlažan zrak na hladnoj površini
Topao zrak u stanu sadrži vodenu paru koja nastaje kuhanjem, tuširanjem, sušenjem rublja, pa i disanjem. Kada taj zrak dođe do hladnog stakla ili zida oko prozora, dovoljno se ohladi da se dio vlage pretvori u kapljice.
Rubovi prozora i kutovi otvora često su hladniji od ostatka zida. Posebno su problematični toplinski mostovi, odnosno mjesta na kojima toplina lakše izlazi iz prostora. Ondje površina može biti dovoljno vlažna za razvoj plijesni čak i kada ne vidite vodu.
To se često primijeti nakon zamjene stare stolarije. Novi prozori bolje brtve, pa više nema stalnog, nekontroliranog ulaska vanjskog zraka. To je dobro za grijanje, ali vlaga sada ostaje unutra ako se ne uvede redovito provjetravanje.
Kako provjeriti što se zapravo događa
Mali digitalni mjerač vlage obično stoji desetak do dvadesetak eura i korisniji je od nagađanja. Postavite ga dalje od radijatora, prozorskog stakla i izvora pare. Pratite vrijednosti nekoliko dana, osobito ujutro te nakon kuhanja i tuširanja.
Za većinu stanova praktičan je cilj relativna vlažnost između 40 i 60 posto. Tijekom hladnih dana često treba težiti donjem dijelu tog raspona, osobito ako su prozori ili zidovi slabo izolirani. Ako je vlaga često iznad 60 posto, povećava se rizik od kondenzacije i plijesni.
Nije, međutim, svaka vlažna mrlja posljedica zraka u prostoriji. Ako se pojavljuje nakon kiše, žbuka bubri ili voda dolazi iz spoja okvira i zida, treba provjeriti ugradnju prozora, vanjsko brtvljenje i klupčicu. Stalno mokar zid, neovisno o vremenu i provjetravanju, traži pregled mogućeg curenja.
Navike koje najviše pomažu
Prozor otvorite širom na pet do deset minuta, nekoliko puta dnevno. Ako možete napraviti propuh, izmjena zraka bit će brža. Zimi je to uglavnom učinkovitije od prozora satima otvorenog na kip, koji dodatno hladi zid oko otvora.
Provjetrite spavaću sobu odmah nakon ustajanja. Tijekom kuhanja uključite napu koja odvodi zrak van ili otvorite prozor. Nakon tuširanja zatvorite vrata kupaonice i uključite ventilator, odnosno provjetrite kroz prozor, kako se para ne bi širila stanom.
Rublje, kad god je moguće, nemojte sušiti u sobi u kojoj spavate. Ako nemate drugi prostor, sušilo odmaknite od zidova, redovito provjetravajte i pratite vlagu. Odvlaživač može pomoći, ali nije zamjena za popravak prozora koji propušta vodu.
Održavajte razmjerno ujednačenu temperaturu i ne zatvarajte radijator debelom zavjesom ili namještajem. Zavjesu odmaknite od stakla, a predmete s klupčice rasporedite tako da zrak može cirkulirati. Hladan kut skriven iza zavjese idealno je mjesto da problem dugo ostane neprimijećen.
Ujutro obrišite kondenzat sa stakla i okvira suhom krpom. Mokru krpu zatim osušite izvan tog prostora. Time ne rješavate uzrok, ali sprječavate da voda satima natapa spojeve i žbuku.
Kako očistiti malu zahvaćenu površinu
Ako je riječ o nekoliko manjih mrlja na glatkom, perivom okviru, čišćenje obično možete obaviti sami. Stavite rukavice, zaštitite oči i dobro prozračite prostor. Osobama s astmom, alergijama ili oslabljenim imunitetom bolje je da čišćenje prepuste drugome.
Upotrijebite sredstvo primjereno materijalu i slijedite upute proizvođača. Na perivim površinama često je dovoljno pažljivo čišćenje vodom i deterdžentom, uz temeljito sušenje. Krpu nemojte natapati toliko da voda ulazi u spojeve. Plijesan ne četkajte nasuho jer se tako čestice lakše šire zrakom.
Nikada ne miješajte izbjeljivač s octom, kiselinama ili sredstvima koja sadrže amonijak. Takve kombinacije mogu osloboditi opasne plinove. Zaštitite i okolne materijale jer neka sredstva oštećuju metalne dijelove, drvo i obojene površine.
Ako je plijesan prodrla u silikon, poroznu žbuku ili gipsanu ploču, površinsko brisanje možda neće biti dovoljno. Oštećeni materijal ponekad treba ukloniti i zamijeniti, ali tek nakon uklanjanja izvora vlage.
Što ne rješava problem
Premazivanje mrlje običnom bojom samo je prikriva. Ni boja protiv plijesni neće trajno pomoći ako zid ostaje vlažan. Jednako tako, nemojte naslijepo zatvarati tvorničke otvore za odvodnju na okviru niti dodavati brtvilo preko njih.
Ako se plijesan brzo vraća, zahvaća približno kvadratni metar ili više, osjeća se jak miris vlage ili sumnjate na skriveno curenje, potražite stručnu procjenu.
Najkorisniji prvi korak nije kupnja jačeg sredstva, nego nekoliko dana praćenja vlage i mjesta na kojem se voda pojavljuje. Kad zaustavite kondenzaciju ili popravite prodor vode, čišćenje napokon ima smisla — i mrlje se ne bi trebale stalno vraćati.
