Ako svako jutro brišete kapljice s prozora, a donji rub okvira stalno je mokar, problem ne mora biti u prozorima. Najčešće je riječ o višku vlage u zraku koja se na hladnom staklu pretvara u vodu. To je osobito često zimi, kada manje provjetravamo, grijemo samo dio stana i više vremena provodimo u zatvorenom.
Malo orošavanja nakon tuširanja ili kuhanja nije neobično. No ako se voda svakodnevno slijeva na prozorsku dasku, boja se ljušti ili se oko okvira pojavljuju crne točkice, vrijedi promijeniti nekoliko navika i provjeriti postoji li dodatni problem.
Najčešći uzrok: vlaga nastaje, ali nema kamo izaći
Kuhanjem, tuširanjem, sušenjem rublja, pa i samim disanjem stalno dodajemo vlagu u zrak. Tijekom noći ona se nakuplja u spavaćoj sobi, osobito ako u njoj spava više osoba, vrata su zatvorena, a prostorija se slabo prozračuje.
Kada taj topao i vlažan zrak dotakne hladno staklo, dio vodene pare kondenzira se u kapljice. Zato su prozori često najmokriji rano ujutro, nakon hladne noći.
Problem zna postati izraženiji nakon ugradnje nove stolarije. Stari prozori propuštali su zrak kroz spojeve, dok novi dobro brtve. To je dobro za grijanje, ali znači da se izmjena zraka mora osigurati redovitim provjetravanjem ili ventilacijom.
Prvo provjerite na kojoj je strani voda
Prije traženja rješenja pogledajte gdje se kapljice zapravo nalaze. Kondenzacija s unutarnje strane najčešće je povezana s vlagom u prostoriji i hladnom površinom stakla.
Rosa s vanjske strane može se pojaviti kod dobro izoliranih prozora i sama po sebi ne znači kvar. Ako je zamagljenje između stakala i ne možete ga obrisati ni izvana ni iznutra, moguć je problem s brtvljenjem izolacijskog stakla. Tada provjetravanje neće riješiti uzrok i treba se javiti serviseru stolarije.
Izmjerite vlagu umjesto da nagađate
Mali digitalni higrometar obično stoji desetak do dvadesetak eura i koristan je prvi korak. Postavite ga dalje od radijatora, prozora i neposredne blizine štednjaka.
Za većinu stanova praktičan je cilj relativna vlažnost oko 40 do 60 posto. Tijekom hladnih dana, osobito uz slabije izolirane prozore, bolje je biti u donjem dijelu tog raspona. Ako uređaj redovito pokazuje više od 60 posto, vlaga se vjerojatno ne odvodi dovoljno.
Zapisujte jutarnje i večernje vrijednosti nekoliko dana. Tako ćete lakše povezati porast vlage sa sušenjem rublja, kuhanjem ili zatvorenom spavaćom sobom.
Provjetravajte kratko, ali širom otvorite prozore
Zimi je obično korisnije otvoriti prozor širom na pet do deset minuta nego ga satima držati na kip. Ako možete napraviti propuh kroz dvije prostorije, izmjena zraka bit će još brža.
Provjetrite odmah nakon ustajanja te nakon tuširanja i kuhanja. Za jakog vjetra ili velike hladnoće često je dovoljno i kraće otvaranje. Cilj je zamijeniti vlažan zrak, a ne potpuno ohladiti zidove i namještaj.
Dugotrajno držanje prozora na kip hladi površine oko otvora, povećava gubitak topline i može pogodovati pojavi plijesni uz okvir.
Smanjite vlagu ondje gdje nastaje
Pri kuhanju koristite poklopce i uključite napu. Ako napa samo vraća filtrirani zrak u prostoriju, ona ne odvodi vodenu paru van, pa je potrebno i provjetravanje.
Nakon tuširanja zatvorite vrata kupaonice prema ostatku stana, uključite ventilator ili otvorite prozor. Ventilator neka radi još neko vrijeme nakon izlaska, prema uputama uređaja. Brisanje vode sa staklene stijene i pločica također smanjuje količinu koja će ispariti.
Rublje je velik izvor vlage. Ako ga morate sušiti unutra, odaberite prostoriju koja se može dobro provjetriti, zatvorite vrata i nemojte pretrpavati stalak. Dodatna centrifuga, ako je tkanina dopušta, skraćuje sušenje.
Toplina i slobodan prostor oko prozora pomažu
Jako ohlađena soba lakše će imati mokra stakla i vlažne kutove. Nastojte održavati razmjerno ujednačenu temperaturu, primjerice oko 19 do 21 °C u prostorijama u kojima boravite, uz prilagodbu vlastitim potrebama.
Nemojte prekrivati radijator debelim zavjesama niti zatrpavati prozorsku dasku stvarima. Topao zrak treba moći doprijeti do stakla. Veće ormare uz hladan vanjski zid odmaknite nekoliko centimetara kako bi zrak mogao cirkulirati i iza njih.
Što ne treba raditi
Samo brisanje stakla uklanja posljedicu, ne uzrok. Ipak, vodu svakako pokupite suhom krpom kako ne bi natapala okvir, zid i dasku.
Nemojte prebojiti plijesan i očekivati da je problem riješen. Najprije treba ukloniti izvor vlage. Sredstva za čišćenje koristite prema uputama, uz provjetravanje, i nikada ne miješajte izbjeljivač s drugim sredstvima.
Odvlaživač može pomoći kod sušenja rublja ili trajno povišene vlage, ali mali spremnici s upijajućim granulama nisu rješenje za cijeli stan. Električni uređaj birajte prema veličini prostorije i uvjetima rada te redovito čistite filtar i praznite spremnik.
Kada potražiti stručnu pomoć
Ako su prozori mokri i nakon redovitog provjetravanja, a vlažnost je umjerena, provjeru zaslužuju izolacija, toplinski mostovi i ventilacija. Vlažna mrlja koja se povećava nakon kiše ili se stalno vraća na istom mjestu može upućivati na prodor vode ili curenje instalacija.
Za početak napravite jednostavan pokus tijekom jednog tjedna: mjerite vlagu, ujutro kratko provjetrite, smanjite sušenje rublja u stanu i održavajte stabilnu temperaturu. Ako se orošavanje osjetno smanji, pronašli ste važan dio uzroka. Ako ne, nemojte čekati da se pojavi veća plijesan — pregled stručnjaka korisniji je od ponovnog bojanja zida.
