Prijeđi na sadržaj
Uređenje doma

Plijesan se vraća nakon čišćenja? Prvo izmjerite vlagu u zraku

ai-featured-163418

Obrišete crne točkice u kutu sobe, zid ponovno izgleda čisto, a nakon nekoliko tjedana sve je kao prije. Tada je lako zaključiti da je žbuka loša ili da treba kupiti jače sredstvo. No plijesan se najčešće vraća zato što vlaga zbog koje je nastala nije nestala.

Problem može biti u zraku, hladnoj površini zida, slaboj ventilaciji ili vodi koja negdje prodire. Čišćenje uklanja vidljive tragove, ali ne rješava uzrok. Prije novog struganja i bojanja vrijedi provjeriti što se zapravo događa.

Pogledajte gdje se plijesan pojavljuje

Mjesto pojave često daje prvi trag. Crne točkice oko prozora, u vanjskim kutovima i iza ormara tipične su za kondenzaciju. Topao i vlažan zrak dolazi do hladne površine, na njoj se hladi i ostavlja vlagu. Zid pritom ne mora biti mokar na dodir.

Plijesan se vraća nakon čišćenja? Prvo izmjerite vlagu u zraku - Second Image

Mrlja koja se povećava nakon kiše više upućuje na prodor vode kroz fasadu, krov ili spoj oko prozora. Vlažna žbuka pri podu, ljuštenje boje i bijele naslage mogu biti znak kapilarne vlage ili drugog problema koji treba stručno pregledati.

Ako se trag pojavljuje uz kupaonicu ili cijevi, provjerite instalacije. Korisno je fotografirati mrlju i zapisati kada se mijenja: nakon tuširanja, hladne noći ili obilne kiše. Takav zapis majstoru često znači više od svježe prebojenog zida.

Prvo izmjerite vlagu, tek onda kupujte sredstva

Mali digitalni higrometar obično stoji desetak do dvadesetak eura i može pokazati ono što se po osjećaju teško procjenjuje. Postavite ga dalje od radijatora, prozora i izravne pare iz kuhinje.

Za većinu stanova razuman je cilj relativna vlažnost zraka između 40 i 60 posto. Ako se plijesan javlja zimi, pokušajte se držati bliže rasponu od 40 do 50 posto. Na vrlo hladnom zidu kondenzacija je moguća i kada uređaj pokazuje vrijednost koja djeluje prihvatljivo.

Plijesan se vraća nakon čišćenja? Prvo izmjerite vlagu u zraku - Third Image

Mjerite nekoliko dana, osobito ujutro u spavaćoj sobi te nakon kuhanja i tuširanja. Ako vlaga satima ostaje iznad 60 posto, imate dobar trag odakle krenuti.

Provjetravanje treba biti kratko i učinkovito

Zimi je obično korisnije širom otvoriti prozore na pet do deset minuta nego ih satima držati na kip. Kratki propuh brzo zamijeni zrak, a zidovi i namještaj manje se ohlade. Dugotrajno otvoren prozor na kip može dodatno rashladiti prostor oko prozora, upravo ondje gdje plijesan često počinje.

Provjetrite ujutro, nakon tuširanja i nakon kuhanja. Tijekom kuhanja koristite poklopce, a napu uključite ako odvodi zrak izvan stana. Napa koja samo vraća zrak kroz filtar ne uklanja vodenu paru iz prostorije.

Plijesan se vraća nakon čišćenja? Prvo izmjerite vlagu u zraku - Fourth Image

U kupaonici provjerite radi li ventilator i je li rešetka čista. Ventilator je korisno ostaviti uključen još 15 do 20 minuta nakon tuširanja, uz omogućen dotok zraka kroz otvor ili razmak ispod vrata.

Odmaknite namještaj i smanjite izvore vlage

Veliki ormar naslonjen na hladan vanjski zid stvara slabo prozračen prostor u kojem se vlaga lako zadržava. Ostavite barem pet do deset centimetara razmaka i, ako je moguće, nemojte potpuno zatvoriti donji prostor ispod namještaja.

Provjerite i zavjese koje prekrivaju radijator. Ako toplina ne dolazi do hladnog dijela zida, taj dio ostaje pogodniji za kondenzaciju. Bolje je održavati ujednačenu temperaturu nego prostor potpuno ohladiti pa ga navečer naglo zagrijavati.

Sušenje rublja u stanu može znatno povisiti vlagu. Ako nemate drugu mogućnost, sušite ga u jednoj prostoriji uz provjetravanje ili odvlaživač, a vrata prema ostatku stana držite zatvorenima. Male posude s upijajućim granulama nisu zamjena za električni odvlaživač kada je problem izražen.

Kako sigurno očistiti manju površinu

Manju, površinsku mrlju, okvirno do jednog četvornog metra, često možete očistiti sami ako nema curenja ni dubljeg oštećenja. Stavite rukavice, zaštitne naočale i dobro prianjajuću masku FFP2 te prozračite prostor. Osobe s astmom, izraženim alergijama ili oslabljenim imunitetom ne bi trebale obavljati taj posao.

Plijesan nemojte strugati nasuho ni brusiti jer se tako čestice šire zrakom. Upotrijebite sredstvo namijenjeno toj površini i točno pratite upute proizvođača, uključujući vrijeme djelovanja i eventualno ispiranje. Nikada ne miješajte sredstva na bazi klora s octom, kiselinama ili drugim sredstvima za čišćenje.

Natopljene tapete, omekšala gipskartonska ploča i drugi porozni materijali mogu zahtijevati uklanjanje, a ne samo brisanje. Za veću površinu, jak miris ili stalno vraćanje plijesni zatražite stručnu procjenu.

Boja nije popravak za mokar zid

Česta je pogreška odmah prebojiti očišćeno mjesto. Površina mora biti suha, oštećeni slojevi sanirani, a uzrok vlage riješen. Premaz protiv plijesni može biti završna pomoć, ali neće zaustaviti curenje ni ukloniti toplinski most.

Ako se plijesan stalno pojavljuje na istom kutu unatoč dobroj ventilaciji i primjerenoj vlazi, moguć je problem s izolacijom. Nemojte naslijepo lijepiti tanke izolacijske ploče iznutra: nepravilno izvedena obloga može sakriti vlagu iza sebe.

Najkorisniji prvi korak nije novo bojanje, nego tjedan dana mjerenja i praćenja. Zabilježite vlagu, provjetravajte ciljano i pregledajte mjesta mogućeg prodora vode. Tako ćete lakše razlikovati problem svakodnevne vlage od građevinskog nedostatka — i novac potrošiti na rješenje, a ne na još jedno kratkotrajno čišćenje.

Adam Stross

Adam Stross je DIY novinar koji istražuje kreativne ideje, praktične savjete i projekte za uređenje doma koje svatko može napraviti sam.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *