Obrišete crne točkice iz kuta sobe, poprskate sredstvom protiv plijesni i nekoliko tjedana sve izgleda uredno. Onda se na istome mjestu ponovno pojavi tamna sjena. Ako se to ponavlja, nije nužno problem u lošoj boji ili „zaraženom” zidu. Često je riječ o vlazi koja se svakodnevno stvara u stanu i nema kamo otići.
Plijesan, koju često zovemo i buđ, ne možete trajno riješiti samo čišćenjem. Treba otkriti zašto površina ostaje dovoljno vlažna da bi se ponovno razvila. Ponekad je dovoljno promijeniti nekoliko navika, a ponekad treba popraviti ventilaciju, izolaciju ili mjesto kroz koje prodire voda.
Zašto se vraća baš na isto mjesto?
Tuširanje, kuhanje, sušenje rublja i samo disanje povećavaju količinu vodene pare u zraku. Kada taj zrak dođe do hladnog zida, vlaga se na njegovoj površini može kondenzirati. Ne morate vidjeti kapljice: površina može biti dovoljno vlažna za rast plijesni i bez očitog orošavanja.

Zato su česta mjesta pojave kutovi vanjskih zidova, prostor oko prozora i zid iza ormara. Ondje su površine hladnije ili zrak slabije kruži. Nakon ugradnje novih, dobro zabrtvljenih prozora problem katkad postane izraženiji jer prestane nekadašnja, nenamjerna izmjena zraka.
Ipak, nije svaka plijesan posljedica kondenzacije. Mrlja koja se poveća nakon kiše, napuhnuta žbuka, vlažan trag uz cijev ili oštećenje pri dnu zida traže provjeru curenja, hidroizolacije ili prodora vode izvana.
Prvo izmjerite vlagu, nemojte nagađati
Mali digitalni termohigrometar obično stoji desetak do dvadesetak eura. Postavite ga dalje od radijatora, prozora i izravnog sunca pa nekoliko dana pratite temperaturu i relativnu vlažnost, osobito ujutro i nakon kuhanja ili tuširanja.
U većini stanova koristan je cilj oko 40 do 60 posto relativne vlažnosti, a zimi je kod hladnih zidova često potrebno ostati bliže donjem dijelu tog raspona. Ako uređaj redovito pokazuje više od 60 posto, osobito tijekom više sati, treba poboljšati izmjenu zraka ili smanjiti izvore vlage.

Normalno očitanje usred sobe ipak ne isključuje problem u hladnom kutu. Ako se plijesan uporno pojavljuje samo na jednoj površini, mogući su toplinski most ili lokalni prodor vode.
Prozračujte kratko, ali učinkovito
Umjesto prozora koji je cijeli dan otvoren „na kip”, nekoliko puta dnevno širom otvorite prozore. Zimi je često dovoljno pet do deset minuta, osobito ako možete napraviti propuh. Dugotrajno držanje prozora na kip hladi zidove oko otvora, a upravo se ondje poslije može pojaviti kondenzacija.
Nakon tuširanja uključite ventilator tijekom tuširanja i ostavite ga raditi još dvadesetak minuta, odnosno dok vlaga ne padne. Ako kupaonica nema prozor, provjerite radi li ventilator i je li odvodni kanal prohodan. Vlažan zrak ne treba samo pustiti u hladnu spavaću sobu.

Pri kuhanju poklopite lonce i koristite napu. Pritom imajte na umu da napa koja samo vraća filtrirani zrak u prostoriju uglavnom ne uklanja vodenu paru.
Napravite mjesta da zrak dođe do zida
Veliki ormar priljubljen uz hladan vanjski zid stvara slabo prozračen prostor. Odmaknite ga barem pet do deset centimetara, a ako možete, postavite ga uz unutarnji zid.
Nemojte zatrpavati kutije iza namještaja niti gurati mokre cipele i vlažnu odjeću u zatvoreni ormar. Madrac položen izravno na hladan pod također može zadržavati vlagu s donje strane.
Održavajte što ravnomjerniju temperaturu u prostorijama. Velike razlike između toplih i hladnih soba pogoduju kondenzaciji kada vlažan zrak prijeđe u hladniji prostor.
Sušenje rublja često promakne kao uzrok
Jedno punjenje opranog rublja tijekom sušenja može otpustiti nekoliko litara vode u prostor. Ako nemate balkon ili sušilicu s odgovarajućim odvodom odnosno spremnikom kondenzata, rublje sušite u prostoriji koju možete prozračivati, uz zatvorena vrata prema ostatku stana.
Odvlaživač zraka može pomoći, posebno u prijelaznim razdobljima. Birajte ga prema veličini prostorije i temperaturi na kojoj će raditi. Male posude s granulama mogu poslužiti u ormaru, ali nisu zamjena za odvlaživanje cijele sobe.
Očistite sigurno, tek onda razmišljajte o bojanju
Manju, površinsku mrlju na perivoj podlozi možete pokušati ukloniti prema uputama sredstva namijenjenog toj površini. Nosite rukavice, zaštitite oči i dobro prozračujte. Ne četkajte plijesan nasuho jer tako raspršujete čestice.
Nikada ne miješajte sredstva na bazi klora s octom, kiselinama, amonijakom ili drugim sredstvima za čišćenje. Mogu nastati opasni plinovi.
Porozni materijali, poput pljesnivih tapeta, gipsanih ploča ili izolacije, katkad se moraju ukloniti. Ako je zahvaćeno približno više od četvornog metra, osjeća se jak miris bez vidljivog izvora ili je problem nastao nakon poplave, razumno je potražiti stručnu procjenu. Osobe s astmom ili oslabljenim imunitetom ne bi trebale same čistiti plijesan.
Boja nije popravak izvora vlage
Premaz protiv plijesni može biti završna pomoć, ali ne rješava curenje, hladan zid ni previsoku vlagu. Bojite tek kada je uzrok uklonjen, podloga očišćena i potpuno suha.
Najkorisnije je tjedan dana bilježiti vlagu, vrijeme prozračivanja i trenutke kada se mrlja pojačava. Takve bilješke pomažu razlikovati svakodnevnu kondenzaciju od građevinskog problema. Cilj nije pronaći jače sredstvo za čišćenje, nego postići da zid više ne ostaje vlažan.