Ako svako jutro brišete kapljice s prozora, a donji rub okvira stalno je mokar, problem ne mora biti u samim prozorima. Najčešće je riječ o vlazi koju svakodnevno stvaramo u stanu, a koja zbog nedovoljne izmjene zraka ostaje unutra.
To se posebno vidi zimi: vani je hladno, prozori su zatvoreni, kuha se, tušira i suši rublje. Do jutra se dio te vlage pretvori u vodu na najhladnijim površinama, najčešće na staklu i oko prozorskog okvira.
Zašto se prozori najviše rose ujutro
Topao zrak može sadržavati više vodene pare od hladnog. Kada vlažan zrak dođe do hladnog stakla, ohladi se i dio vodene pare pretvori se u kapljice. Taj se proces naziva kondenzacija.

U spavaćoj sobi vlaga raste tijekom noći i samim disanjem. Ako dvije osobe spavaju u zatvorenoj sobi, bez dovoljno izmjene zraka, jutarnje rošenje nije neobično. Teške zavjese i spuštene unutarnje rolete mogu dodatno smanjiti strujanje toplog zraka uz staklo.
Primjerice, pri temperaturi zraka od 20 °C i relativnoj vlažnosti od 60 posto, kondenzacija može početi na površini ohlađenoj na približno 12 °C. Zato soba može djelovati ugodno toplo, a prozor ipak biti mokar.
Prvo izmjerite vlagu, nemojte nagađati
Jednostavan digitalni higrometar često stoji desetak do dvadesetak eura i korisniji je od nasumičnog kupovanja sredstava protiv vlage. Postavite ga dalje od radijatora, prozora i izravne pare iz kuhinje.
Za većinu stanova razuman je cilj relativna vlažnost između 40 i 60 posto. Tijekom hladnih dana često je potrebno držati je bliže donjoj polovici tog raspona, osobito ako su prozori stariji ili zidovi slabo izolirani.
Očitajte vrijednost navečer, odmah nakon buđenja i nakon provjetravanja. Ako je ujutro redovito iznad 60 posto, a nakon otvaranja prozora osjetno padne, to je dobar znak da treba poboljšati izmjenu zraka i smanjiti izvore vlage.

Provjetravajte kratko, ali temeljito
Zimi otvorite prozore širom na pet do deset minuta, po mogućnosti na suprotnim stranama stana. Za hladnog i vjetrovitog vremena dovoljno je i kraće. Cilj je izmijeniti zrak, a ne ohladiti zidove i namještaj.
Posebno je važno provjetriti:
– ujutro nakon ustajanja
– nakon tuširanja
– tijekom ili neposredno nakon kuhanja
– dok se rublje suši u zatvorenom prostoru.

Držanje prozora stalno odškrinutog zimi nije jednako učinkovito kao kratko, intenzivno provjetravanje. Može nepotrebno hladiti prostor oko prozora i povećavati gubitke topline.
Ako stan ima predviđene ventilacijske otvore, nemojte ih zatvarati zbog propuha. U kupaonici bez prozora provjerite radi li ventilator i ostavite ga uključenog još otprilike 15 do 20 minuta nakon tuširanja, odnosno prema uputama proizvođača.
Smanjite vlagu ondje gdje nastaje
Pri kuhanju koristite poklopce i uključite napu. Važna je razlika: napa koja zrak odvodi izvan zgrade uklanja i vlagu, dok recirkulacijska napa s filtrom uglavnom zadržava masnoću i ublažava mirise, ali vodenu paru vraća u prostor.
Nakon tuširanja zatvorite vrata kupaonice i odvedite vlagu kroz prozor ili ventilaciju. Ostavite li vrata širom otvorena bez odsisavanja, para će se samo rasporediti po stanu.
Sušenje rublja često je velik izvor vlage koji se previdi. Ako nemate drugu mogućnost, stalak stavite u prostoriju koja se može provjetravati, ne uz hladan zid i ne tik do ormara. Rublje prethodno centrifugirajte na većem broju okretaja, ako tkanina to dopušta. U stanu u kojem se često suši rublje električni odvlaživač može pomoći, ali nije zamjena za ispravnu ventilaciju.
Toplina mora doprijeti do prozora i zidova
Nemojte zaklanjati radijatore namještajem ili debelim zavjesama. Ako zavjesa prelazi preko radijatora do poda, topao zrak teže dolazi do stakla.
Iza većih ormara uz vanjski zid ostavite barem pet do deset centimetara prostora, a po mogućnosti i više. To nije lijek za hladan zid, ali omogućuje bolje strujanje zraka i lakše uočavanje vlage.
Izbjegavajte i velike temperaturne razlike između prostorija. Kada topao, vlažan zrak iz dnevne sobe uđe u vrlo hladnu spavaću sobu, može se kondenzirati na njezinim zidovima. Umjereno i ujednačeno grijanje obično je korisnije od povremenog jakog zagrijavanja.
Kada problem ipak nije samo u navikama
Voda između stakala upućuje na problem s brtvljenjem izolacijskog stakla. Vlažna mrlja koja se pojavljuje nakon kiše može značiti prodor vode. Crnilo koje se stalno vraća na istom kutu, čak i uz primjerenu vlagu u zraku, razlog je za provjeru toplinskog mosta ili izolacije.
Kapljice svakodnevno obrišite suhom krpom, osobito uz brtve i spojeve, kako voda ne bi oštetila okvir ili natapala zid. Posudice s granulama mogu pomoći u malom ormaru, ali neće riješiti vlagu cijelog stana. Ni prebojavanje plijesni bez uklanjanja uzroka nema trajan učinak.
Za početak tjedan dana pratite vlagu i uvedite jutarnje provjetravanje te odvođenje pare nakon kuhanja i tuširanja. Ako se prozori i dalje obilno rose, a zidovi ostaju vlažni, vrijeme je za pregled ventilacije, stolarije i izolacije. Tako ćete izbjeći trošenje novca na proizvode koji samo prikrivaju problem.