Kad se zidovi ohlade, a uz prozor osjeti propuh, ni pojačavanje grijanja ne donosi uvijek željenu toplinu. Ugodan dom zato ne ovisi samo o peći, kotlu ili radijatoru. Važno je i koliko topline prostor zadržava, kako je raspoređen namještaj te odgovara li sustav grijanja veličini i stanju kuće ili stana.
Najbolji rezultat obično daje kombinacija: prikladan izvor topline, manje toplinskih gubitaka i nekoliko svakodnevnih navika. Prije kupnje novog uređaja vrijedi provjeriti što se može poboljšati uz mali trošak.
Najprije zaustavite propuh
Za hladnog ili vjetrovitog dana rukom prijeđite uz rubove zatvorenih prozora, balkonskih vrata i kutija za rolete. Ako osjetite strujanje zraka, provjerite brtve i zatvaraju li se krila pravilno. Samoljepljive gumene brtve mogu biti povoljno rješenje, ali moraju odgovarati širini zazora. Predebela brtva otežava zatvaranje i opterećuje okov.
Ispod ulaznih vrata može pomoći četkasta brtva ili pomični graničnik protiv propuha. Ipak, nemojte zatvarati ventilacijske otvore, osobito u prostorijama s uređajima koji za izgaranje uzimaju zrak iz prostorije.
Ako planirate veće radove, pregledajte izolaciju krova ili stropa prema negrijanom tavanu. U kućama je to često važnije od zamjene sasvim ispravnih radijatora. Odabir materijala i debljine izolacije treba prilagoditi konstrukciji, uz pravilno rješavanje vlage i parnih slojeva.
Odaberite grijanje prema prostoru, a ne samo cijeni uređaja
Za manji, dobro izoliran stan kvalitetan klima-uređaj s funkcijom grijanja može biti ekonomično rješenje. Riječ je o dizalici topline koja za istu količinu električne energije u povoljnim uvjetima daje više topline od obične električne grijalice.
Pri kupnji gledajte učinak i učinkovitost pri niskim vanjskim temperaturama, a ne samo oznaku snage. Važni su i položaj unutarnje jedinice, buka te mogućnost da topli zrak dođe do prostorija koje želite grijati. Jedna jedinica u hodniku neće nužno ravnomjerno zagrijati tri zatvorene sobe.
Za cijelu kuću dizalica topline može biti dobar izbor, posebno uz podno grijanje ili odgovarajuće dimenzionirane radijatore. No prije ulaganja potreban je proračun toplinskih gubitaka. U slabo izoliranoj kući s malim radijatorima troškovi i rezultat mogu biti znatno drukčiji od očekivanih.
Postojeći sustav najprije dovedite u red
Ako već imate centralno grijanje, krenite od održavanja. Radijator koji je gore hladan, a dolje topao može imati zrak u sustavu. Odzračivanje obavite prema uputama, uz ugašeno grijanje i dovoljno ohlađen radijator, a zatim provjerite tlak ako imate vlastiti zatvoreni sustav.
Neujednačeno grijanje može upućivati i na potrebu za hidrauličkim uravnoteženjem. Ako su radijatori uz kotao vrući, a udaljeni jedva mlaki, stalno podizanje temperature vode nije najbolje rješenje.
Kotao servisirajte prema uputama proizvođača. Kod grijanja na drva ili pelete redovito čistite ložište i izmjenjivač te osigurajte pregled i čišćenje dimnjaka. Naslage smanjuju prijenos topline i povećavaju sigurnosni rizik.
Drva moraju biti suha, a prostor za skladištenje prozračan
Grijanje na drva ima smisla ondje gdje postoji siguran dimnjak, prikladna peć i prostor za gorivo. Za učinkovito izgaranje koristite drva s približno 20 posto vlage ili manje. Vlažna drva daju manje korisne topline, više dime i stvaraju više naslaga u dimnjaku.
Cjepanice držite podignute od tla, pod krovom i otvorene sa strana kako bi zrak mogao kružiti. Nemojte cijelu hrpu omotati nepropusnom folijom. Pelete čuvajte na suhom jer nakon upijanja vlage nabubre i raspadaju se.
Uz uređaje na gorivo postavite detektor ugljikova monoksida prema uputama proizvođača. Pećnicu i plinski štednjak nikada nemojte koristiti za zagrijavanje prostorije.
Podesite temperaturu prema tome kako živite
Za dnevni boravak mnogima odgovara oko 20 do 21 °C, a za spavaću sobu nešto niža temperatura, primjerice 17 do 19 °C. Potrebe djece, starijih osoba i bolesnika mogu biti drukčije.
Kod radijatorskog grijanja programabilni termostat pomaže smanjiti temperaturu tijekom dulje odsutnosti. Kod podnog grijanja i dizalica topline često je bolji mirniji, ujednačen rad nego velika dnevna snižavanja i nagla zagrijavanja.
Vrlo hladne prostorije nemojte potpuno zanemariti. Topao, vlažan zrak koji iz ostatka doma ulazi u njih može se kondenzirati na hladnim površinama i pogodovati plijesni.
Oslobodite put toplini
Kauč odmaknite od radijatora, a duge zavjese skratite ili namjestite tako da ga ne prekrivaju. Radijator zatvoren namještajem ponajprije zagrijava prostor iza njega, umjesto ostatka sobe.
Danju podignite rolete na osunčanim prozorima, a navečer ih spustite. Tepih uz krevet ili ispred kauča povećava osjećaj ugode na hladnom podu, iako ne zamjenjuje toplinsku izolaciju.
Zimi provjetravajte kratko i intenzivno, otprilike pet do deset minuta, ovisno o vremenu. Prozor ostavljen satima na kip hladi okolne zidove i nepotrebno troši toplinu.
Male grijalice koristite ciljano
Električna grijalica korisna je za kratko dogrijavanje jedne prostorije, ali nije nužno povoljna za cjelodnevno grijanje doma. Uređaj snage 2 kW tijekom pet sati neprekidnog rada potroši 10 kWh; trošak izračunajte prema svojoj tarifi.
Držite je podalje od zavjesa, posteljine i namještaja, ne prekrivajte je i priključujte prema uputama proizvođača, bez preopterećenih produžnih kabela.
Krenite od brtvi, slobodnih radijatora i pravilnih postavki, pa pratite potrošnju nekoliko tjedana. Tek nakon toga lakše ćete procijeniti treba li vam novi uređaj ili ozbiljnija izolacija. Cilj nije najtopliji mogući prostor, nego ravnomjerna, sigurna toplina koju možete razumno platiti.
