Obrišete crne točkice iz kuta sobe, poprskate sredstvom protiv plijesni i neko vrijeme sve izgleda uredno. Onda se, nakon nekoliko hladnih jutara ili kišnih dana, pojave na istome mjestu. Lako je zaključiti da je zid loš ili da sredstvo nije dovoljno jako. No najčešće ste uklonili trag, a ne uvjete zbog kojih nastaje.
Plijesan treba vlagu. Dok god se površina redovito vlaži, čišćenje će biti samo privremeno rješenje. Zato prije novog ribanja vrijedi provjeriti što se događa sa zrakom, temperaturom i vodom u stanu.
Zašto se vraća baš u isti kut
Topao zrak može sadržavati više vodene pare od hladnoga. Kada zrak iz prostorije dođe do dovoljno hladne površine, dio te vlage pretvara se u sitne kapljice. To je kondenzacija, ista pojava koju vidite na ogledalu nakon tuširanja.
Na zidu kapljice ne moraju biti vidljive. Dovoljno je da površina dugo ostaje vlažna. Zato se plijesan često pojavljuje iza ormara, uz prozore, u kutovima vanjskih zidova ili na spoju zida i stropa.
Problem može biti slabo provjetravanje, ali i toplinski most: mjesto na kojem konstrukcija jače provodi toplinu pa je unutarnja površina hladnija. Dakle, nije uvijek kriv zid, ali nije dobro ni unaprijed isključiti građevinski nedostatak.
Prvo izmjerite vlagu
Mali digitalni higrometar često košta približno 10 do 20 eura i korisniji je prvi korak od kupnje još jedne boje protiv plijesni. Postavite ga dalje od radijatora, prozora i izravnog sunca.
Kao praktičan cilj, održavajte relativnu vlagu uglavnom između 40 i 60 posto. Zimi je kod hladnih vanjskih zidova često korisno biti bliže donjem dijelu tog raspona. Ni povoljno očitanje usred sobe ne isključuje problem na izrazito hladnom zidu.
Nekoliko dana zabilježite vrijednosti ujutro, nakon kuhanja, nakon tuširanja i navečer. Ako vlaga redovito prelazi 60 posto i satima ne pada, imate dobar trag gdje početi.
Provjetravanje treba biti kratko i učinkovito
Tijekom hladnog vremena otvorite prozore širom na pet do deset minuta, po mogućnosti tako da nastane propuh. Ponovite ujutro i navečer te nakon aktivnosti koje stvaraju mnogo pare. Za vrlo hladnog i vjetrovitog vremena dovoljno je i kraće.
Prozor ostavljen satima na kip može ohladiti zid oko otvora, a ne izmijeniti zrak dovoljno brzo. Upravo se ondje zatim može pojaviti plijesan.
Nakon tuširanja zatvorite vrata kupaonice kako para ne bi odlazila u hladniju spavaću sobu. Uključite ventilator koji odvodi zrak van i ostavite ga da radi još neko vrijeme nakon tuširanja. Očistite njegovu rešetku jer sloj prašine smanjuje protok.
Provjerite odakle vlaga svakodnevno dolazi
Lonac koji dugo vrije bez poklopca, sušenje rublja u dnevnoj sobi i kupaonica bez ventilacije mogu znatno povisiti vlagu. Kuhajte s poklopcem i koristite napu ako odvodi zrak van. Napa koja samo vraća filtrirani zrak u prostoriju ne uklanja vodenu paru.
Ako rublje morate sušiti unutra, odaberite jednu prostoriju, zatvorite vrata i osigurajte provjetravanje ili odvlaživač. Nemojte mokru odjeću slagati preko radijatora.
Odvlaživač može pomoći kada provjetravanje nije dovoljno. Birajte ga prema veličini i temperaturi prostorije, redovito praznite spremnik i čistite filtar prema uputama. On ipak ne popravlja cijev koja curi niti zamjenjuje potrebnu ventilaciju.
Odmaknite namještaj i održavajte ujednačenu temperaturu
Veliki ormar uz vanjski zid zadržava hladan, slabo pokretan zrak. Ostavite barem pet do deset centimetara razmaka, a ako možete, premjestite ga uz unutarnji zid. Nemojte kutove zatrpavati kutijama ili debelim zavjesama.
Izbjegavajte potpuno isključivanje grijanja u jednoj sobi dok iz susjedne ulazi topao i vlažan zrak. Ujednačenija temperatura smanjuje rizik od kondenzacije. Ne treba pregrijavati stan, nego spriječiti da pojedine prostorije i zidovi postanu izrazito hladni.
Kada ipak treba tražiti kvar
Mrlja koja se povećava nakon kiše, ljuštenje žbuke, žućkasti rubovi ili vlažno mjesto uz cijevi nisu tipični znakovi samo lošeg provjetravanja. Mogu upućivati na prodor vode kroz krov ili fasadu, curenje instalacija ili vlagu koja dolazi iz tla.
Fotografirajte promjenu i zabilježite kada se pojavljuje. U stanu obavijestite vlasnika ili upravitelja zgrade. Kod ponavljajućeg problema stručni pregled vlage i toplinskih mostova korisniji je od novog gletanja naslijepo.
Kako očistiti bez dodatne štete
Malu, površinsku mrlju na perivoj podlozi očistite namjenskim sredstvom prema uputama proizvođača. Nosite rukavice, zaštitite oči i dobro provjetravajte. Plijesan nemojte strugati ni četkati na suho jer tako širite čestice po prostoru.
Nikada ne miješajte izbjeljivač s octom, kiselinama, amonijakom ili drugim sredstvima. Takve kombinacije mogu osloboditi opasne plinove. Natopljene ili dubinski zahvaćene porozne materijale, poput gipsanih ploča i tapeta, često treba ukloniti, a ne samo prebrisati.
Ako zahvaćena površina prelazi približno jedan četvorni metar, osjeća se jak miris ili se problem stalno vraća, potražite stručnu procjenu. Osobe s astmom, alergijama ili oslabljenim imunitetom ne bi trebale same čistiti plijesan.
Boju protiv plijesni ostavite za kraj, tek nakon uklanjanja uzroka i potpunog sušenja podloge. Najkorisniji redoslijed je jednostavan: pronaći izvor vlage, ukloniti ga, sigurno očistiti i pratiti stanje. Ako kut ostane suh kroz nekoliko hladnih i kišnih tjedana, to je mnogo bolji znak uspjeha od svježe obojenog zida.
