Ako s istim spremnikom prelazite osjetno manje kilometara nego prije, ne mora odmah značiti da je automobil pokvaren. Potrošnju mogu povećati hladno vrijeme, kratke vožnje, mekše gume ili promjena uobičajene rute. Ipak, nagli rast bez jasnog razloga vrijedi provjeriti, osobito ako ga prate slabije ubrzanje, trzanje ili miris goriva.
Najkorisnije je krenuti od jednostavnih provjera, a tek zatim tražiti kvar. Tako ćete izbjeći zamjenu ispravnih dijelova i lakše objasniti mehaničaru što se promijenilo.
Najprije provjerite stvarnu potrošnju
Pokazivač razine goriva nije precizan mjerni instrument, a ni putno računalo ne prikazuje uvijek točnu potrošnju. Parkiranje na nagibu i različito punjenje spremnika također mogu stvoriti pogrešan dojam.

Napunite spremnik do prvog automatskog prekida pištolja, poništite dnevni brojač kilometara i pri sljedećem punjenju zabilježite natočene litre. Izračun je jednostavan: litre podijelite s prijeđenim kilometrima pa pomnožite sa 100. Primjerice, 35 litara na 500 kilometara znači potrošnju od 7 l/100 km.
Ponovite mjerenje kroz dva ili tri spremnika, po mogućnosti na sličnoj ruti. Nemojte dolijevati gorivo nakon prekida pištolja samo kako biste zaokružili iznos.
Prenizak tlak u gumama
Gume s premalo zraka stvaraju veći otpor kotrljanju, pa motor mora uložiti više energije za istu brzinu. Pritom se gume jače zagrijavaju i nepravilno troše.
Tlak provjeravajte barem jednom mjesečno i prije duljeg putovanja, dok su gume hladne. Ispravne vrijednosti potražite na naljepnici uz vozačeva vrata, poklopcu spremnika ili u uputama vozila. Broj na bočnoj stijenci gume nije preporučeni tlak za vaš automobil.

Za putovanje s punim prtljažnikom i više putnika proizvođač često propisuje drukčije vrijednosti nego za svakodnevnu vožnju.
Kratke relacije i hladan motor
Vožnja od dva ili tri kilometra do trgovine posebno je nepovoljna za potrošnju. Motor velik dio puta radi hladan, a zimi se dodatno koriste grijanje stakala i drugi električni potrošači.
Kad možete, spojite nekoliko obveza u jednu vožnju. Nakon pokretanja krenite mirno, bez visokih okretaja i snažnog ubrzavanja dok se motor ne zagrije. Dugotrajno zagrijavanje automobila na parkiralištu uglavnom samo troši gorivo; slijedite upute proizvođača.

Ako ste prije vozili otvorenom cestom, a sada uglavnom po gradu, povećanje potrošnje može biti posljedica novih uvjeta, a ne kvara.
Nagla ubrzavanja i previsoka brzina
Često ubrzavanje prema crvenom svjetlu, kasno kočenje i ponovno kretanje brzo podižu prosjek. Više pomaže praćenje prometa unaprijed nego stalno gledanje trenutačne potrošnje.
Ostavite dovoljan razmak i pravodobno otpustite papučicu gasa kada vidite da se kolona usporava. Na autocesti razlika između 110 i 140 km/h može biti vrlo primjetna jer otpor zraka snažno raste s brzinom.
Kod ručnog mjenjača birajte stupanj prijenosa u kojem motor radi mirno. Ni vožnja u previsokom stupnju pri preniskim okretajima, uz snažno pritiskanje gasa, nije štedljiva navika.
Krovna kutija, nepotreban teret i klima
Krovna kutija i nosači povećavaju otpor zraka, osobito na bržim cestama. Ako ih nakon godišnjeg odmora ostavite mjesecima na automobilu, gorivo trošite i kada ništa ne prevozite.
Izvadite i nepotreban težak teret iz prtljažnika. Obveznu opremu i alat potreban za put, naravno, ostavite.
Klima-uređaj također opterećuje motor, osobito u gradskoj vožnji. Ljeti najprije kratko prozračite pregrijanu kabinu pa uključite hlađenje. Nemojte zbog male uštede voziti sa zamagljenim staklima ili u neugodnoj vrućini.
Zanemareno održavanje
Istrošene svjećice kod benzinskog motora mogu uzrokovati lošiji rad i povećanu potrošnju. Neodgovarajuće motorno ulje također može povećati gubitke, zato koristite propisanu specifikaciju, a ne samo viskoznost koja vam se čini prikladnom.
Filtar zraka mijenjajte prema servisnom planu, uz češće provjere vozite li prašnjavim cestama. Kod suvremenih motora njegovo začepljenje često se prije osjeti kroz slabije performanse nego kroz velik rast potrošnje.
Ako motor dugo ne postiže radnu temperaturu ili temperatura u vožnji pada, uzrok može biti termostat. Pokazivač temperature nije precizan na svim vozilima, pa sumnju treba potvrditi u servisu.
Kočnice, senzori i sustav ubrizgavanja
Kočiona čeljust koja ne otpušta pravilno može stalno blago kočiti kotač. Znakovi su slabije kotrljanje, povlačenje u stranu, miris pregrijavanja ili jedan kotač znatno topliji od ostalih. Ne dodirujte diskove ni vruće naplatke; pregled prepustite mehaničaru.
Neispravna lambda-sonda, mjerač protoka zraka, senzor temperature ili problemi s ubrizgavanjem također mogu povećati potrošnju. Dijagnostika treba uključiti provjeru rada sustava, a ne automatsku zamjenu dijela navedenog uz šifru greške.
Kod dizela privremeni rast može pratiti regeneraciju filtra čestica. Ako se ona ponavlja neuobičajeno često, potreban je pregled.
Kada ne treba čekati
Jak miris goriva, mokri tragovi ispod vozila ili nagli rast potrošnje zahtijevaju brzu provjeru. Sumnjate li na curenje, sigurno zaustavite vozilo, ugasite motor i zatražite pomoć.
Za ostale slučajeve zabilježite potrošnju, provjerite gume i usporedite uvjete vožnje. Ako se povećanje nastavi kroz nekoliko usporedivih punjenja, dogovorite pregled. Podatak da automobil sada troši, primjerice, dvije litre više na istoj ruti mnogo je korisniji od dojma da kazaljka prebrzo pada.