Račun za struju najlakše je smanjiti kad znate što u kući najviše troši. Punjač koji ostane u utičnici obično nije glavni krivac. Mnogo veći dio potrošnje mogu činiti električni bojler, grijanje, klima-uređaj, sušilica i stari hladnjak.
Zato ne treba odmah kupovati nove uređaje niti sjediti u mraku. Više koristi često donesu dobro podešena temperatura, kraći rad velikih potrošača i nekoliko navika koje ne narušavaju udobnost.
Najprije pogledajte potrošnju, a ne samo iznos računa
Na računu pronađite potrošnju u kilovatsatima, odnosno kWh. Usporedite je s prethodnim mjesecima, a ako se grijete ili hladite na struju, i s istim razdobljem prošle godine. Iznos može porasti zbog cijena i naknada, čak i kad niste trošili više.
Provjerite i temelji li se obračun na stvarnom očitanju ili procjeni. Ako možete, jednom tjedno zapišite stanje brojila. Nakon mjesec dana lakše ćete vidjeti donose li promjene rezultat.
Za osjećaj veličine potrošnje: grijalica snage 2.000 W koja radi tri sata punom snagom potroši 6 kWh. Trošak izračunajte prema svojoj cijeni energije; ukupni račun uključuje i stavke koje ne ovise izravno o potrošnji.
Bojler: manje izgubljene topline, bez rizičnog snižavanja temperature
Ako vodu grijete električnim bojlerom, počnite od trajanja tuširanja. Skraćivanje tuširanja s deset na šest minuta smanjuje količinu potrošene tople vode, osobito uz štedljivu tuš-ručicu. Takav dodatak često stoji desetak do nekoliko desetaka eura, ali prije kupnje provjerite odgovara li tlaku vode u vašem domu.
Temperaturu bojlera podesite prema uputama proizvođača, uz poštovanje preporuka za zaštitu od legionele. Nemojte je držati prenisko radi uštede; kod spremničkih sustava često se preporučuje oko 60 °C, ovisno o izvedbi i načinu rada.
Ako imate dvotarifno brojilo, provjerite može li se veći dio zagrijavanja obaviti u jeftinijoj tarifi. Vrijeme njezina trajanja provjerite kod svojeg opskrbljivača. Za snažan bojler nemojte koristiti jeftin utični vremenski prekidač bez provjere odgovarajućeg opterećenja.
Perilice punite razumno i birajte štedljive programe
Perilicu rublja pokrećite kad se skupi dovoljno odjeće, ali nemojte bubanj toliko natrpati da se rublje ne može slobodno okretati. Za svakodnevnu, umjereno zaprljanu odjeću često je dovoljno 30 ili 40 °C, ako oznaka na tkanini i higijenske potrebe to dopuštaju.
Štedljivi program može trajati dulje, a ipak trošiti manje energije jer vodu zagrijava manje intenzivno. Kratak program zato nije automatski najjeftiniji izbor. Točne podatke potražite u uputama uređaja.
Perilicu posuđa također uključujte punu, uz pravilno raspoređeno posuđe. Ostatke hrane sastružite u otpad; obično nema potrebe prethodno ispirati svaki tanjur toplom vodom.
Sušenje rublja prilagodite prostoru
Kad vrijeme dopušta, rublje sušite na stalku ili vani. Ako koristite sušilicu, prethodno odaberite jaču centrifugu koju tkanina podnosi. Manje preostale vode znači manje posla za sušilicu.
Filtar dlačica čistite prema uputama, najčešće nakon svakog ciklusa. Nemojte pretrpavati uređaj jer se sušenje može produljiti.
Zimi pripazite na sušenje u zatvorenoj prostoriji: dodatna vlaga može potaknuti plijesan. Kratko, intenzivno provjetravanje korisnije je od prozora koji satima ostaje otvoren na kip dok grijanje radi.
Hladnjak ne mora raditi na najhladnijoj postavci
Za hladnjak je obično prikladno oko 4 °C, a za zamrzivač oko −18 °C. Jednostavan termometar za hladnjak, koji stoji nekoliko eura, može pokazati hladi li uređaj više nego što treba.
Ne stavljajte velike količine vruće hrane izravno u hladnjak. Podijelite je u pliće posude kako bi se brže ohladila i spremite bez dugog stajanja na sobnoj temperaturi.
Očistite brtve vrata i provjerite zatvaraju li dobro. Ostavite ventilacijski razmak koji traži proizvođač, a kod uređaja koji nisu samoodmrzavajući uklonite deblje naslage leda prema uputama. Led nemojte skidati nožem.
Grijanje i hlađenje donose velike prilike za uštedu
Ako se grijete na struju, pokušajte temperaturu spustiti za jedan stupanj i pratite odgovara li vam. Ušteda ovisi o izolaciji, vremenu i sustavu grijanja, pa nema smisla obećavati isti postotak svakom kućanstvu.
Jeftina samoljepljiva brtva može pomoći kod prozora kroz koje puše, ali nemojte zatvarati predviđene ventilacijske otvore. Radijatore i unutarnju jedinicu klime ne zaklanjajte namještajem ili zavjesama.
Ljeti spustite rolete prije nego što sunce zagrije stakla. Klimu postavite na ugodnu, umjerenu temperaturu, primjerice 25–26 °C, ako vam zdravstveno stanje dopušta. Filtre redovito čistite prema uputama.
Sitnice imaju smisla kad su jednostavne
Poklopite lonac tijekom kuhanja i koristite ploču približno veličine dna posude. U kuhalu zagrijavajte samo potrebnu količinu vode. Pećnicu nemojte otvarati svakih nekoliko minuta.
Žarulje koje dugo gore postupno zamijenite LED žaruljama odgovarajuće jačine. Televizor, igraću konzolu i sličnu opremu možete gasiti preko razdjelnika s prekidačem, ali ne isključujte uređaje kojima je potrebno stalno napajanje.
Za početak odaberite tri promjene: jednu vezanu uz toplu vodu, jednu uz grijanje ili hlađenje i jednu uz pranje. Pratite potrošnju mjesec dana, uzimajući u obzir vrijeme i broj ukućana. Tako ćete zadržati navike koje stvarno pomažu, bez trošenja novca na dodatke čiju korist ne možete provjeriti.
