Kad račun za struju naglo poraste, lako je okriviti svjetla koja ostaju upaljena ili punjač u utičnici. Ipak, najveći dio potrošnje najčešće odlazi na uređaje koji griju, hlade ili rade mnogo sati. Kuhalo za vodu ima veliku snagu, ali radi nekoliko minuta. Električna grijalica iste snage može raditi cijelo poslijepodne.
Zato nije dovoljno pogledati koliko uređaj ima vata. Važno je koliko dugo radi i koliko često uključuje grijač ili kompresor. U mnogim kućanstvima upravo se sljedećih pet uređaja, odnosno skupina uređaja, najviše osjeti na računu. Njihov redoslijed ovisi o načinu grijanja, broju ukućana i svakodnevnim navikama.
1. Električne grijalice i radijatori
Ako se dom grije na električne grijalice, konvektore ili uljne radijatore, tu najprije treba tražiti razlog visokog računa. Grijalica snage 2.000 W troši 2 kWh tijekom jednog sata rada punom snagom.
Radi li grijač punom snagom pet sati dnevno, to je oko 300 kWh mjesečno. Uz pretpostavljenu ukupnu cijenu potrošnje od 0,15 eura po kWh, samo taj uređaj potrošio bi oko 45 eura struje. Stvarni iznos ovisi o tarifi i tome koliko termostat isključuje grijač.
Najviše pomaže grijati prostor koji koristite, zatvarati vrata prema hladnijim sobama i smanjiti propuh oko prozora. Samoljepljive brtve razmjerno su jeftin zahvat, ali nemojte zatvarati predviđene ventilacijske otvore.
Grijalicu ne prekrivajte rubljem i ne spajajte je na slab produžni kabel. Uljni radijator može ugodnije raspoređivati toplinu, ali nije čarobno štedljiviji od druge otporne električne grijalice koja prostoriji predaje jednaku količinu topline.
2. Električni bojler
Bojler troši struju za zagrijavanje nove hladne vode, ali i za nadoknađivanje topline koju spremnik postupno gubi. Zato potrošnja raste s duljim tuširanjem, većim brojem ukućana i previsoko postavljenom temperaturom.
Za zagrijavanje 80 litara vode s 15 na 60 °C potrebno je približno 4,2 kWh, bez dodatnih gubitaka. Ako se velik dio spremnika svakodnevno potroši, bojler lako postaje jedan od najvećih potrošača.
Temperaturu podesite prema uputama proizvođača, često oko 60 °C. Nemojte je trajno spuštati na mlaku razinu radi uštede zbog higijenskog rizika. Kratko tuširanje umjesto dugog puštanja vode obično donosi sigurniju uštedu.
Popravite slavinu koja kaplje, osobito ako propušta toplu vodu. Ako bojler sporije zagrijava ili proizvodi neuobičajene zvukove, dogovorite pregled. Kamenac i stanje zaštitne anode treba provjeravati prema uputama i tvrdoći vode.
3. Klima-uređaj
Klima ljeti može znatno povećati potrošnju, osobito ako pokušava hladiti prostor na 20 °C dok je vani velika vrućina. Ipak, moderna klima pri grijanju često troši manje struje od klasične električne grijalice za usporediv učinak.
Za početak postavite hlađenje na 25 ili 26 °C pa prilagodite prema ugodi. Spustite rolete prije nego što sunce zagrije stakla, a prostor prozračite rano ujutro ili navečer, kad je vanjski zrak hladniji.
Filtre provjeravajte svaka dva do četiri tjedna tijekom intenzivne uporabe. Očistite ih prema uputama i potpuno osušite prije vraćanja. Zavjese i namještaj ne smiju ometati strujanje zraka.
Česta je pogreška postaviti 16 °C kako bi prostor brže postao hladan. To kod mnogih uređaja neće ubrzati početno hlađenje, ali može produljiti rad i nepotrebno rashladiti prostor.
4. Sušilica rublja
Sušilica je praktična, ali modeli bez toplinske pumpe mogu trošiti nekoliko kilovatsati po ciklusu. Ako radi gotovo svaki dan, razlika na mjesečnom računu postaje primjetna.
Prije sušenja uključite jaču centrifugu na perilici, ako tkanina to dopušta. Rublje koje ulazi manje mokro treba kraće sušenje. Nemojte prepunjavati bubanj, ali izbjegavajte i pokretanje cijelog programa zbog dvije majice.
Očistite filtar dlačica nakon svakog ciklusa, a ostale filtre i izmjenjivač topline održavajte prema uputama proizvođača. Začepljenja produljuju sušenje i mogu predstavljati sigurnosni problem.
Kad vrijeme dopušta, teške ručnike i posteljinu osušite na stalku ili užetu. Ako kupujete novu sušilicu, usporedite deklariranu potrošnju programa, a ne samo cijenu uređaja.
5. Hladnjak i zamrzivač
Ne troše mnogo u svakom trenutku, ali uključeni su cijele godine. Stariji hladnjak, dotrajala brtva ili zamrzivač pun leda zato mogu stvarati znatan trošak.
Hladnjak namjestite približno na 4 °C, a zamrzivač na –18 °C. Niža temperatura uglavnom nije potrebna. Ostavite ventilacijski razmak koji preporučuje proizvođač i nemojte uređaj smjestiti tik uz pećnicu ili radijator.
Brtvu provjerite listom papira: zatvorite vrata preko njega i lagano povucite. Ako na pojedinim mjestima izlazi bez otpora, pregledajte brtvu. Kod modela koji zahtijevaju ručno odmrzavanje uklonite nakupine leda prije nego što postanu debele.
Najprije izmjerite, zatim mijenjajte navike
Za okvirni izračun pomnožite snagu u kilovatima s vremenom rada. Uređaj od 1.000 W koji radi dva sata potroši 2 kWh, ali hladnjak i bojler ne rade stalno punom snagom.
Utični mjerač potrošnje može pomoći kod uređaja unutar njegova dopuštenog opterećenja. Hladnjak mjerite nekoliko dana, a za fiksno spojene uređaje tražite savjet električara.
Prije kupnje novog uređaja provjerite i je li račun temeljen na stvarnom očitanju ili procjeni. Najkorisnija promjena nije uvijek velika investicija: ponekad je to kraće tuširanje, čist filtar ili grijalica koja više ne radi u praznoj sobi.
