Račun za struju lako naraste i bez novog uređaja u kući. Dovoljno je da bojler češće dogrijava vodu, električna grijalica radi nekoliko sati dulje ili sušilica postane svakodnevna pomoć. Najveći potrošači obično nisu oni koje najčešće uključujemo, nego oni koji griju, hlade ili dugo ostaju u pogonu.
Ne postoji isti popis za svako kućanstvo. Ako se grijete na struju, grijanje će vjerojatno biti daleko ispred svega ostalog. Ako koristite plin ili toplanu, veći dio potrošnje mogu preuzeti bojler, sušilica i stari hladnjak. Ovih pet uređaja zato vrijedi prvo provjeriti.
1. Električna grijalica: mali uređaj, velika potrošnja
Kalorifer, konvektor i uljni radijator lako se premještaju, ali mogu osjetno povećati račun. Grijalica snage 2.000 W potroši 2 kWh za svaki sat rada punom snagom. Ako tako radi pet sati dnevno, to je oko 300 kWh u 30 dana.
Uz ilustrativnu ukupnu cijenu od 0,15 eura po kWh, riječ je o približno 45 eura. Stvarni trošak ovisi o vašoj tarifi, naknadama i tome koliko termostat prekida rad.
Najviše pomaže grijati samo prostor koji koristite, zatvoriti vrata i smanjiti propuh oko prozora. Brtvena traka može biti jeftinija i korisnija od kupnje još jedne grijalice.
Nemojte računati da će uljni radijator iste snage nužno trošiti manje od kalorifera za jednaku količinu topline. Razlika je ponajprije u načinu predaje topline i regulaciji. Grijalice ne prekrivajte i ne priključujte na preopterećene produžne kabele.
2. Električni bojler: potrošač koji lako promakne
Bojler radi tiho i često je izvan pogleda, pa ga se sjetimo tek kad nestane tople vode. Njegova potrošnja najviše ovisi o broju ukućana, trajanju tuširanja, temperaturi vode i toplinskim gubicima spremnika.
Primjerice, grijač snage 2 kW koji ukupno radi dva sata dnevno potrošit će oko 120 kWh mjesečno. To je samo primjer: veća obitelj može potrošiti znatno više, a jedna osoba manje.
Najjednostavnija ušteda često je kraće tuširanje. Smanjenje s deset na šest minuta smanjuje količinu potrošene tople vode, osobito uz štedljivu glavu tuša. Popravite i slavinu koja kaplje na toploj strani.
Temperaturu spremnika postavite prema uputama proizvođača, uz poštovanje preporuka za higijensku sigurnost vode. Nemojte je samoinicijativno držati prenisko radi uštede. Ako imate dvotarifno brojilo, zagrijavanje u nižoj tarifi može smanjiti trošak, ali ne nužno i broj potrošenih kilovatsati. Kamenac i sigurnosni ventil neka provjerava stručna osoba.
3. Klima-uređaj: učinkovit, ali nije bez troška
Klima može biti vrlo ekonomična za grijanje i hlađenje, no dugotrajan rad ipak se vidi na računu. Važno je razlikovati toplinski učin od električne snage: oznaka „3,5 kW” često opisuje kapacitet hlađenja, a ne stalnu potrošnju struje.
Potrošnja ovisi o vanjskoj temperaturi, izolaciji, veličini prostorije i postavkama. Uređaj koji prosječno povlači 0,8 kW tijekom osam sati potroši oko 6,4 kWh dnevno.
Ljeti prvo spustite rolete na osunčanim prozorima, a zatim uključite klimu. Postavka od 25 ili 26 °C obično je razumniji početak od 18 °C. Vrlo niska zadana temperatura neće čarobno ubrzati hlađenje.
Filtre provjeravajte svaka dva do četiri tjedna tijekom intenzivne uporabe i čistite ih prema uputama. Ne zaklanjajte unutarnju jedinicu zavjesama niti vanjsku zatrpavajte predmetima.
4. Sušilica rublja: praktičnost koja se zbraja
Nekoliko sušenja tjedno može činiti zamjetan dio potrošnje. Starije kondenzacijske sušilice često troše oko 3 do 5 kWh po ciklusu, dok modeli s toplinskom pumpom za usporedivo sušenje mogu trošiti približno 1 do 2,5 kWh. Točna vrijednost ovisi o programu, količini rublja i modelu.
Prije sušenja uključite jaču centrifugu, ako je tkanina podnosi. Što manje vode ostane u rublju, sušilica ima manje posla.
Čistite filtar dlačica nakon svakog ciklusa, a ostale dijelove prema uputama proizvođača. Nemojte prepuniti bubanj: rublje se slabije okreće, neravnomjerno suši i može tražiti dodatni ciklus. Kad vrijeme dopušta, posteljinu i ručnike osušite na zraku, bez povećavanja vlage u slabo prozračenoj prostoriji.
5. Hladnjak sa zamrzivačem: radi cijeli dan
Hladnjak nema veliku trenutačnu potrošnju poput grijalice, ali uključen je cijele godine. Star, velik ili neispravan uređaj može godišnje potrošiti nekoliko stotina kilovatsati više od učinkovitijeg modela.
Za hladnjak je u pravilu dovoljno oko 4 °C, a za zamrzivač −18 °C. Niže postavke obično samo povećavaju potrošnju.
Provjerite prianja li brtva vrata, ostavite propisan prostor za ventilaciju i očistite dostupnu prašinu oko kondenzatora, uz prethodno isključivanje uređaja. Kod modela koji zahtijevaju ručno odmrzavanje ne čekajte da se nakupi debeo sloj leda. Hranu ne ostavljajte satima vani radi hlađenja; rasporedite je u pliće posude i pravodobno spremite.
Prvo izmjerite, pa mijenjajte navike
Potrošnja se jednostavno računa: snaga u kilovatima pomnožena sa satima rada daje kWh. Ipak, uređaji s termostatom ne rade stalno punom snagom, pa je mjerenje pouzdanije od nagađanja.
Za prikladne uređaje s utikačem može pomoći utični mjerač odgovarajuće nazivne snage. Za fiksno spojene uređaje obratite se električaru. Usporedite i potrošnju u kWh na računima, ne samo konačan iznos, te provjerite temelji li se obračun na očitanju ili procjeni.
Krenite od jednog velikog potrošača i pratite promjenu. Kraće tuširanje, manje dogrijavanja ili nekoliko sušenja manje često znače više od stalnog gašenja sitnih lampica.
