Račun za struju često najviše podignu uređaji koje jedva primjećujemo: bojler koji održava toplu vodu, stara ledenica u spremištu ili električna grijalica uključena cijelu večer. Sušilo za kosu ima veliku snagu, ali radi nekoliko minuta. Grijalica iste snage može raditi satima, pa je razlika na računu velika.
Zato nije dovoljno pogledati koliko vata piše na uređaju. Važno je koliko dugo radi, koliko često ga koristite i uključuje li se njegov grijač ili kompresor povremeno ili gotovo neprekidno.
Kako prepoznati stvarno velikog potrošača
Potrošnja se računa jednostavno: snaga u kilovatima pomnoži se s vremenom rada u satima. Grijalica snage 2.000 W, odnosno 2 kW, za pet sati neprekidnog rada potroši 10 kWh.

Ako za primjer uzmemo cijenu od 0,15 eura po kWh, to je 1,50 eura dnevno, odnosno oko 45 eura za 30 dana. To je samo ilustracija: stvarni trošak ovisi o vašoj tarifi, naknadama i načinu obračuna. Uređaj s termostatom pritom ne mora cijelo vrijeme raditi punom snagom.
Električno grijanje najčešće je na vrhu popisa
Električne grijalice, konvektori, uljni radijatori i električno podno grijanje mogu biti najveći potrošači u domu. Osobito kada se njima grije više prostorija ili prostor s lošom izolacijom.
Uljni radijator nije sam po sebi štedljiviji od druge otporne grijalice iste snage. Toplinu predaje drukčije, ali za jednaku količinu proizvedene topline troši približno jednaku količinu struje.
Najviše pomaže smanjiti gubitke: zabrtviti propuh oko prozora, zatvoriti vrata prema negrijanim prostorijama i ne zaklanjati grijaća tijela namještajem. Temperaturu spustite za jedan stupanj i provjerite je li vam i dalje ugodno.
Klima-uređaj koji grije može potrošiti znatno manje struje od obične grijalice za istu predanu toplinu, ali učinak ovisi o modelu i vanjskoj temperaturi.

Električni bojler: veliki potrošač iz kupaonice
U kućanstvima koja vodu zagrijavaju električnim bojlerom on je često među najvećim potrošačima. Potrošnja najviše ovisi o broju ukućana, duljini tuširanja, temperaturi vode i toplinskim gubicima spremnika.
Grijač snage 2 kW koji tijekom dana ukupno radi tri sata potrošit će oko 6 kWh. Lampica na bojleru može pomoći da uočite koliko se često uključuje, ali precizniju sliku daje mjerenje.
Skratiti tuširanje s deset na šest minuta često je korisnije nego stalno uključivati i isključivati bojler. Popravite slavinu koja kaplje i razmislite o tuš-ruži manjeg protoka.

Temperaturu i povremeni program zaštite od legionele podesite prema uputama proizvođača; nemojte trajno držati vodu mlakom radi uštede. Kamenac i neispravan termostat prepustite serviseru, osobito ako bojler buči, slabije grije ili curi.
Sušilica rublja i pranje na visokim temperaturama
Sušilica može napraviti osjetnu razliku na računu ako radi gotovo svakodnevno. Stariji modeli bez dizalice topline često troše nekoliko kWh po ciklusu, dok su modeli s dizalicom topline uglavnom štedljiviji. Točnu potrošnju provjerite na energetskoj oznaci i za program koji koristite.
Rublje prije sušenja dobro centrifugirajte, ako tkanina to dopušta. Očistite filtar nakon svakog ciklusa i nemojte prepuniti bubanj: zrak mora prolaziti kroz odjeću.
Kod perilice velik dio energije odlazi na zagrijavanje vode. Za uobičajeno zaprljanu odjeću često je dovoljno 30 ili 40 °C. Više temperature sačuvajte za rublje i higijenske potrebe koje ih opravdavaju, uz poštovanje deklaracije.
Hladnjak i zamrzivač rade cijele godine
Ne troše nužno mnogo u jednom satu, ali su stalno uključeni. Zato stari hladnjak ili dodatni zamrzivač koji je gotovo prazan mogu imati značajnu godišnju potrošnju.
Hladnjak obično podesite na oko 4 °C, a zamrzivač na −18 °C, osim ako proizvođač preporučuje drukčije. Niža temperatura bez potrebe povećava potrošnju.
Provjerite brtve vrata, ostavite propisan prostor za ventilaciju i uklonite prašinu s dostupnih vanjskih dijelova prema uputama. Kod modela koji traže ručno odmrzavanje ne čekajte debeli sloj leda. Uređaj nemojte postaviti uz pećnicu ili radijator ako imate drugu mogućnost.
Pećnica, ploča za kuhanje i perilica posuđa
Ovi uređaji imaju snažne grijače, ali račun najviše ovisi o navikama. Pećnica koja radi dva sata svaki dan važnija je stavka od kuhala za vodu uključenog nekoliko minuta.
Kuhajte s poklopcem i koristite posudu koja odgovara veličini grijaće zone. U kuhalu zagrijte samo potrebnu količinu vode, uz poštovanje minimalne oznake punjenja.
Perilicu posuđa uključujte dovoljno napunjenu, ali bez prekrivanja prskalica. Štedljivi program obično traje dulje, no troši manje energije jer vodu zagrijava drukčije i na nižu temperaturu. Ostatke hrane ostružite; temeljito ispiranje pod toplom vodom uglavnom nije potrebno.
Prvo izmjerite, zatim mijenjajte navike
Punjač ostavljen u utičnici obično je mnogo manji problem od višesatnog električnog grijanja. Ne trošite sav trud na sitnice dok najveći potrošači rade bez kontrole.
Za utične uređaje koristite mjerač potrošnje odgovarajuće nazivne struje. Hladnjak mjerite barem nekoliko dana, a perilicu kroz nekoliko različitih ciklusa. Fiksno spojene i snažne uređaje neka provjeri električar.
Najkorisnije je krenuti od grijanja i tople vode, zatim provjeriti sušilicu te stare rashladne uređaje. Tako ćete lakše pronaći promjenu koja stvarno smanjuje račun, bez kupnje novih uređaja napamet i bez odricanja od osnovne udobnosti.