Topao dom ne ovisi samo o tome koliko jako radi grijanje. Ako toplina izlazi kroz prozore, radijatore zaklanja namještaj, a termostat stoji na pogrešnom mjestu, i skup sustav može dati slab rezultat. Najviše se isplati povezati odgovarajući izvor grijanja s nekoliko jednostavnih zahvata koji zadržavaju toplinu ondje gdje je trebamo.
Prije kupnje nove peći ili klime provjerite što već imate. Ponekad su brtvena traka, servis uređaja i bolje postavljen raspored grijanja korisniji od dodatne grijalice.
Najprije zaustavite gubitak topline
Za vjetrovitog dana prođite rukom uz rubove zatvorenih prozora i vanjskih vrata. Osjetite li strujanje hladnog zraka, pregledajte brtve. Samoljepljive gumene ili silikonske trake mogu pomoći, ali podlogu prije postavljanja treba očistiti i osušiti. Odaberite debljinu koja dopušta normalno zatvaranje prozora.
Na ulaznim vratima koristan je donji brtveni profil. Ipak, nemojte zatvarati ventilacijske otvore, osobito u prostorijama s plinskim uređajima ili pećima koje uzimaju zrak iz prostorije.
Ako planirate veće ulaganje, prednost često imaju izolacija neizoliranog stropa prema tavanu i sanacija najvećih toplinskih gubitaka. Prije zamjene svih prozora zatražite procjenu stručnjaka: najskuplji zahvat nije nužno prvi koji će donijeti najveću korist.
Odaberite grijanje prema prostoru, a ne samo cijeni uređaja
Za manji stan, osobito u području s blažim zimama, kvalitetan klima-uređaj s grijanjem može biti ekonomično rješenje. Dizalica topline zrak–zrak prenosi toplinu izvana u prostor, pa za istu količinu topline obično troši manje struje od obične električne grijalice.
Važan je raspored prostorija. Jedna unutarnja jedinica u dnevnom boravku neće ravnomjerno zagrijati zatvorene spavaće sobe niz hodnik. Pri kupnji gledajte učinak i učinkovitost na niskim vanjskim temperaturama, buku te dostupnost servisa, a ne samo nazivnu snagu.
Dizalica topline zrak–voda može biti dobar izbor za kuću, posebno uz podno grijanje ili dovoljno velike radijatore. No u slabo izoliranoj kući s malim radijatorima koji traže vrlo vruću vodu rezultati mogu biti osjetno lošiji. Prije ulaganja tražite proračun toplinskih gubitaka i procjenu godišnje potrošnje.
Postojeće centralno grijanje može raditi bolje
Ako se radijator ne zagrijava ravnomjerno, čuje se žuborenje ili mu je gornji dio hladan, možda ga treba odzračiti. Postupak napravite prema uputama sustava, uz ugašenu cirkulacijsku crpku i ohlađene radijatore. Nakon toga provjerite tlak; kod zajedničkog grijanja obratite se održavanju zgrade.
Kauč, ormar i teške zavjese ne bi trebali zaklanjati radijator. Ostavite prostor za strujanje zraka i redovito uklanjajte prašinu između rebara. Ako su neki radijatori stalno prevrući, a drugi mlaki, možda je potrebno hidrauličko balansiranje sustava, a ne podizanje temperature kotla.
Plinski kotao servisirajte prema uputama proizvođača. Kod kondenzacijskih kotlova niža temperatura povratne vode pogoduje učinkovitosti, ali postavke moraju odgovarati instalaciji i potrebama doma.
Drva i peleti traže prostor i redovito održavanje
Peć na drva može dobro grijati prostor u kojem se nalazi, ali toplina neće nužno stići do udaljenih soba. Pri planiranju uračunajte dimnjak, sigurne razmake od zapaljivih materijala, dovod zraka i mjesto za gorivo.
Koristite suho drvo, poželjno s udjelom vlage do približno 20 posto. Složite ga odignuto od tla, pod krovom i s otvorenim bočnim stranama kako bi zrak mogao prolaziti. Vlažno drvo slabije grije i povećava stvaranje naslaga u dimnjaku.
Pelete čuvajte u suhom prostoru, a ložište i spremnik pepela čistite prema uputama. Za uređaje na izgaranje osigurajte propisan pregled dimnjaka i postavite detektor ugljikova monoksida prema uputama proizvođača. Pećnicu i plinski štednjak nikada nemojte koristiti za zagrijavanje doma.
Električne grijalice koristite ciljano
Uljni radijator, konvektor i kalorifer približno jednako pretvaraju električnu energiju u toplinu. Razlikuju se ponajprije po brzini zagrijavanja, buci i načinu predaje topline, a ne po čudesnoj uštedi.
Grijalica snage 2 kW koja punom snagom radi pet sati potroši 10 kWh. Trošak izračunajte prema svojoj tarifi, uključujući pripadajuće naknade. Takav uređaj ima smisla za povremeno dogrijavanje jedne prostorije, ali stalno grijanje cijelog doma može biti skupo.
Grijalicu uključite izravno u odgovarajuću zidnu utičnicu, držite je podalje od zavjesa i ne prekrivajte odjećom.
Podesite temperaturu i dnevne navike
Kao početnu postavku probajte 20–21 °C u dnevnom boravku te 17–19 °C u spavaćoj sobi, uz prilagodbu zdravstvenim potrebama ukućana. Termostat ne bi trebao biti uz radijator, prozor ili na izravnom suncu.
Kod radijatorskog grijanja često pomaže umjereno snižavanje temperature noću ili tijekom odsutnosti. Kod podnog grijanja i dizalica topline obično je praktičniji stabilniji rad jer sustav sporije reagira. Postavljanje termostata na 28 °C u većini sustava neće brže zagrijati hladnu sobu.
Prozračujte kratko i intenzivno, primjerice pet minuta uz širom otvorene prozore, umjesto dugog držanja prozora na kip. Danju iskoristite sunce, a navečer spustite rolete i navucite zavjese bez prekrivanja radijatora.
Najbolji prvi korak nije kupnja novog uređaja, nego pregled doma i računa iz prethodne zime. Najprije riješite propuh, održavanje i regulaciju, a zatim uspoređujte veća ulaganja. Tako ćete lakše odabrati grijanje koje odgovara vašem prostoru, navikama i stvarnom proračunu.
