Topao dom ne ovisi samo o tome koliko jako radi grijanje. Ako kroz prozore ulazi hladan zrak, radijator je zaklonjen kaučem, a termostat stoji pokraj izvora topline, dio energije troši se bez pravog učinka. Zato je prije kupnje nove grijalice korisno provjeriti gdje toplina nestaje i može li postojeći sustav raditi bolje.
Najbolji način grijanja nije isti za stan od 45 četvornih metara i obiteljsku kuću na dva kata. Važni su izolacija, klima, cijena energenta i vrijeme koje provodite kod kuće. Ipak, nekoliko poteza gotovo uvijek donosi više udobnosti uz razumnu potrošnju.
Najprije zaustavite propuh
Hladan zrak oko prozora i ulaznih vrata često je najjeftiniji problem za rješavanje. Za vjetrovitog dana prijeđite rukom uz spojeve okvira i provjerite osjeća li se strujanje. Samoljepljive gumene ili silikonske brtve obično stoje nekoliko eura po pakiranju, a mogu napraviti osjetnu razliku.
Prije lijepljenja površinu očistite i osušite. Odaberite debljinu brtve prema širini zazora: predebela traka može otežati zatvaranje prozora. Za donji rub vrata može pomoći četkasta brtva ili pomični valjak protiv propuha.
Nemojte zatvarati ventilacijske otvore, osobito u prostorijama s plinskim uređajima. Brtvljenje treba smanjiti nekontrolirano propuštanje, a ne ukinuti dovod zraka potreban za sigurnost.
Pustite radijatore da griju prostor
Kauč naslonjen na radijator i duga zavjesa preko njega zadržavaju toplinu na pogrešnom mjestu. Ostavite slobodan prostor ispred i iznad radijatora, a veći namještaj, gdje raspored dopušta, odmaknite barem dvadesetak centimetara.
Ako je radijator gore hladan, a dolje topao, moguće je da u njemu ima zraka. Odzračite ga prema uputama za svoj sustav, uz ugašeno grijanje i dovoljno ohlađen radijator. U vlastitom sustavu nakon toga provjerite tlak prema uputama proizvođača. U zgradi sa zajedničkim grijanjem najprije se obratite predstavniku stanara ili održavanju.
Prašinu između rebara uklonite uskim nastavkom usisavača ili četkom. Rublje radije sušite na stalku, uz prozračivanje, nego izravno na radijatoru: zaklanja toplinu i povećava vlagu.
Odaberite sustav prema prostoru
Za manji stan ili dobro izoliran prostor kvalitetan inverterski klima-uređaj može biti ekonomično rješenje. Za razliku od obične električne grijalice, prenosi toplinu iz vanjskog zraka pa za istu potrošnju struje može dati više topline. Učinak ovisi o vanjskoj temperaturi, modelu i pravilnoj ugradnji.
Jedna unutarnja jedinica, međutim, neće jednako zagrijati dnevni boravak i udaljenu sobu iza zatvorenih vrata. Prije kupnje treba procijeniti raspored prostorija i toplinske gubitke, a ne samo ukupnu kvadraturu.
Dizalica topline često ima smisla kod dobro izolirane kuće, osobito uz podno grijanje ili odgovarajuće radijatore. Početno ulaganje je znatno, pa tražite proračun potrebne snage i procjenu godišnje potrošnje. Usporedite barem dvije ponude koje uključuju ugradnju, puštanje u rad i servis.
Električni konvektor ili uljni radijator praktični su za povremeno dogrijavanje. Pri jednakoj potrošnji električne energije daju približno jednaku količinu topline; skuplje kućište samo po sebi ne znači niži račun.
Drva i peleti traže pripremu
Peć na drva može dobro zagrijati prostor, ali samo uz ispravan dimnjak, dovoljan dovod zraka i suho gorivo. Koristite drva s vlagom približno do 20 posto, provjerenom mjeračem. Skladištite ih odignuta od tla, pod krovom i s otvorenim stranicama kako bi zrak mogao kružiti.
Ne ložite lakirano ili impregnirano drvo, ivericu ni otpad. Vlažna drva daju manje korisne topline i povećavaju stvaranje naslaga u dimnjaku.
Kod peći na pelete računajte na čišćenje ložišta, uklanjanje pepela i redoviti servis. Pelete čuvajte na suhom, najbolje na paleti. Za uređaje koji izgaraju gorivo osigurajte propisane preglede i postavite detektor ugljikova monoksida prema uputama proizvođača.
Temperaturu prilagodite svakodnevici
Za dnevni boravak mnogima odgovara 20 do 21 °C, a za spavaću sobu 17 do 19 °C. Starijim osobama, maloj djeci i osobama sa zdravstvenim poteškoćama može trebati toplije. Počnite s ugodnom temperaturom, pa je mijenjajte po pola stupnja.
Termostat ne bi trebao biti uz prozor, na suncu ili pokraj pećnice. Ondje mjeri lokalne uvjete, a ne stvarnu temperaturu boravka. Dok ste odsutni, temperaturu možete umjereno sniziti. Kod podnog grijanja i dizalica topline izbjegavajte velika, česta snižavanja jer sustav sporije reagira.
Prozračujte kratko, a ulaganja planirajte redom
Umjesto satima otvorenog prozora na otklop, napravite kratko prozračivanje širom otvorenim prozorima, obično pet do deset minuta. Nakon kuhanja i tuširanja uklonite višak vlage. Higrometar je jeftin pomagač; relativna vlaga najčešće je ugodna između 40 i 60 posto.
Danju pustite sunce kroz prozore, a navečer spustite rolete i navucite zavjese koje ne prekrivaju radijatore. Tepih može povećati ugodu na hladnom podu, ali kod podnog grijanja birajte onaj prikladan za takav sustav.
Krenite od brtvi, slobodnih radijatora i pravilnog podešavanja grijanja. Zatim planirajte veća ulaganja, poput izolacije tavana ili krova, prema stanju kuće. Najkorisnije grijanje nije ono koje radi najjače, nego ono koje održava ugodnu temperaturu bez nepotrebnih gubitaka.
