Obrišete crne točkice iz kuta sobe, poprskate sredstvom protiv plijesni i nekoliko dana sve izgleda uredno. Onda se pojavi siva sjena, pa isti neugodan miris. Ako se buđ stalno vraća na isto mjesto, čišćenje vjerojatno uklanja samo posljedicu. Uzrok može biti u vlažnom zraku, hladnoj površini ili vodi koja dolazi izvana.
Zid nije uvijek oštećen niti je odmah potrebna skupa sanacija. Prije kupnje nove boje vrijedi provjeriti što se u prostoriji događa tijekom običnog dana: gdje se suši rublje, koliko se kuha bez nape i ostaju li prozori zatvoreni cijelu noć.
Zašto se plijesan vraća baš na isto mjesto
Plijesni je potrebna vlaga. Kada topao, vlažan zrak dodirne hladnu površinu, na njoj se može kondenzirati voda. Zato se problem često pojavljuje u vanjskim kutovima, oko prozora, iza ormara i uz strop.
Površina pritom ne mora izgledati mokro. Dovoljno je da dulje ostaje vlažna, osobito ondje gdje zrak slabo cirkulira. Prašina, tapete i naslage na boji dodatno pogoduju rastu.
Ipak, nije svaka plijesan posljedica kondenzacije. Cijev koja pušta, oštećen oluk ili loše izveden spoj oko prozora također mogu biti uzrok. Važno je razlikovati vlagu koja nastaje u prostoriji od vode koja ulazi u konstrukciju.
Prvo izmjerite vlagu
Mali digitalni higrometar obično stoji oko 10 do 20 eura i koristan je prvi trošak. Postavite ga dalje od radijatora, prozora i izravnog sunca. Nekoliko dana pratite vrijednosti ujutro, nakon kuhanja i navečer.
Za većinu stanova razuman je cilj relativna vlažnost između 40 i 60 posto. Ako se plijesan pojavljuje na hladnim zidovima, zimi je često potrebno održavati vlagu bliže donjem dijelu tog raspona. Dugotrajne vrijednosti iznad 60 posto upozorenje su da treba nešto promijeniti.
Zapišite i kada se pojavljuju kapljice na prozorima. Ako su stakla svako jutro mokra, to je trag da se tijekom noći nakupilo previše vlage ili su površine vrlo hladne.
Provjetravanje treba biti kratko, ali učinkovito
Zimi otvorite prozore širom na pet do deset minuta, po mogućnosti na suprotnim stranama stana. Ponovite to ujutro, nakon tuširanja ili kuhanja te prema potrebi navečer. Trajanje prilagodite vremenu: pri hladnom i vjetrovitom danu izmjena zraka bit će brža.
Prozor stalno otvoren na kip nije uvijek dobro rješenje. Okolica prozora može se jako ohladiti, a izmjena zraka ostati nedovoljna. Kratko provjetravanje obično manje hladi zidove i namještaj.
Ljeti budite oprezni s hladnim podrumima i suterenskim prostorijama. Topao, vlažan vanjski zrak ondje može povećati kondenzaciju. Provjetravajte kada je vanjski zrak hladniji i suši ili koristite odvlaživač.
Smanjite vlagu ondje gdje nastaje
Tijekom kuhanja koristite poklopce i uključite napu koja odvodi zrak van. Napa koja samo filtrira i vraća zrak u kuhinju ne uklanja vodenu paru.
Nakon tuširanja obrišite veće količine vode sa stakla i pločica te uključite ventilator ili otvorite prozor. Vrata kupaonice držite zatvorenima dok vlagu odvodite van, umjesto da je pustite prema hladnijoj spavaćoj sobi.
Ako rublje morate sušiti unutra, odaberite jednu prostoriju koju možete provjetravati i grijati. Odvlaživač tada može pomoći, ali računajte na potrošnju struje i redovito čišćenje spremnika i filtra. On nije zamjena za popravak cijevi ili krova koji propušta.
Odmaknite namještaj i ujednačite grijanje
Veliki ormar naslonjen na vanjski zid stvara hladan prostor bez dovoljno strujanja zraka. Ostavite barem pet do deset centimetara razmaka i nemojte potpuno zatvoriti prostor ispod i iznad namještaja.
Ako raspored dopušta, visoke ormare premjestite uz unutarnji zid. Krevet i uzglavlje također ne bi trebali biti priljubljeni uz vlažan kut.
Izbjegavajte velike temperaturne razlike između soba. Topao zrak iz dnevnog boravka koji ulazi u negrijanu sobu može se kondenzirati na njezinim hladnim zidovima. Umjereno, ravnomjernije grijanje često je korisnije od povremenog snažnog zagrijavanja.
Kako sigurno očistiti malu površinu
Manju površinsku pojavu na čvrstoj, perivoj podlozi možete pokušati očistiti sami. Nosite rukavice, zaštitite oči i dobro provjetrite prostor. Ne četkajte plijesan nasuho i ne brusite je jer tako raspršujete čestice.
Upotrijebite odgovarajuće sredstvo prema uputama proizvođača. Nikada ne miješajte izbjeljivač s octom, kiselinama, amonijakom ili drugim sredstvima za čišćenje. Nakon čišćenja površinu dobro osušite.
Pljesnive tapete, gipsane ploče i drugi porozni materijali često se ne mogu riješiti samo brisanjem. Ako je zahvaćeno približno više od jednog četvornog metra, osjeća se snažan miris ili se sumnja na skrivenu vlagu, zatražite stručnu procjenu. Osobe s astmom ili oslabljenim imunitetom ne bi trebale same čistiti plijesan.
Kada problem ipak jest u zidu
Mrlja koja raste nakon kiše, ljuštenje žbuke, bijele naslage ili vlažan pojas pri dnu zida traže pregled uzroka. Ne premazujte ih odmah bojom protiv plijesni: ona neće zaustaviti prodor vode ni ukloniti toplinski most.
Najkorisniji početak je jednostavan: izmjerite vlagu, provjerite dovod vode i promijenite navike koje zadržavaju paru. Fotografirajte očišćeno mjesto i pratite ga nekoliko tjedana. Ako se plijesan ponovno pojavi unatoč tim mjerama, vrijeme je za pregled ventilacije, izolacije ili instalacija — ne za još jedan sloj boje.
